Agrippina tajna pisma: honorijsko, nebesko i malahimsko

Tko je zapravo smislio pismo koje Agrippa pripisuje Honoriju Tebanskom, i zašto bi ga profani čitatelj trebao ostati nečitljiv?

Tablica s dva retka znakova nalik na uvijene kukice, svaki znak iznad latinskog slova od A do Z, zadnji znak iznad grčkog Ω
Honorijsko (tebansko) pismo iz Agrippine De occulta philosophia, 1533., javno vlasništvo, Wikimedia Commons

Ukratko

  • Agrippa u trećoj knjizi *De occulta philosophia* (poglavlja 29. i 30.) piše da su "znakovi" (*characters*) tajna slova kojima se čuvaju božanske tajne i imena duhova od profanih čitatelja. [1]
  • Prvo navodi pismo koje pripisuje Honoriju Tebanskom, preko Petra Abanskog; urednik izdanja bilježi da se to temelji na Trithemiusovoj *Polygraphiji* (tiskanoj 1518.) i da potvrdu kod Petra Abanskog nije našao. [1]
  • U poglavlju 30. navodi pisma koja pronalazi "među Hebrejima" i pripisuje hebrejskoj tradiciji: drevno pismo Mojsija i proroka, Ezrino pismo, "nebesko" pismo, pismo koje naziva *Malachim* ("anđela ili kraljevsko") i pismo "prelaska rijeke". [1]

Zanimljivost

Urednik izdanja bilježi da je *Pantographia* iz 1799. nebesko pismo nazvala "kaldejskim" i opisala kao pismo starih astrologa sastavljeno iz likova zvijezda. [1]

Što su "znakovi" i čemu služe?

Agrippa piše da su characters ništa drugo nego nepoznata slova i pisanja koja čuvaju tajne bogova i imena duhova od uporabe i čitanja profanih ljudi. Stari su ih, kaže, zvali hijeroglifskima ili svetim slovima, jer ih nisu smjeli pisati istim znakovima kojima se pišu svjetovne stvari. [1] Za objašnjenje se poziva na Porfirija, prema kojem su stari htjeli sakriti božanske sile osjetilnim likovima i velike tajne priopćiti simboličkim oblicima. [1]

Odakle honorijsko pismo?

U poglavlju 29. Agrippa kaže da su tu vrstu znakova zabilježili Petar Abanski, a priopćio ih je Honorije Tebanski, te donosi abecedu u usporedbi s latinskom. [1] Tu tvrdnju treba razdvojiti na tri sloja. Prvo, atribuciju daje Trithemius u Polygraphiji (tiskanoj 1518.): urednik izdanja (J. H. Peterson) u napomeni navodi da u njoj stoji da je to "drugo pismo Honorija zvanog Tebanski", kojim je skrivao svoje "ludosti u magiji", kako svjedoči Petar Abanski. [1] Drugo, Agrippa tu atribuciju preuzima i, prema uredniku, temelji je na Trithemiusu. [1] Treće, potvrde nema: urednik nije mogao naći takvo mjesto u opsežnim djelima Petra Abanskog koja je pretražio. [1] Slika uz članak je tablica iz izdanja iz 1533. (knjiga III, poglavlje 29, str. 273): znakovi uz dvadeset i tri latinska slova te jedan znak uz grčki Ω. [2]

Koja pisma navodi Agrippa u poglavlju 30.?

Agrippa piše da je među Hebrejima našao više vrsta znakova: jedno je najstarije, pismo kojim su se služili Mojsije i proroci i koje se ne smije olako otkriti, dok su slova koja se danas rabe postavljena po Ezri. [1] Slijedi "nebesko" pismo, koje Hebreji tako zovu jer ga prikazuju smještenim i oblikovanim među zvijezdama, kao što astrolozi izvlače slike znakova iz crta zvijezda; zatim pismo koje zovu Malachim ("anđela ili kraljevsko") i pismo "prelaska preko rijeke". [1] Urednik uz nebesko pismo bilježi da ga Pantographia (1799.) naziva "kaldejskim" i opisuje kao pismo koje su navodno sastavili stari astrolozi iz likova zvijezda. [1]

Odnos prema Trithemiusu i Deeu

Agrippin prikaz honorijskog pisma, prema uredniku, polazi od Trithemiusove Polygraphije [1]; o Trithemiusu i njegovim spisima vidi poseban članak. Pismo koje se povezuje s Johnom Deeom nije predmet ovog članka: o tome vidi članak o Deeu i Atlasov članak o enohijanskom jeziku. Za rukopis napisan pismom koje nitko nije pročitao vidi Atlasov članak o Voynichevu rukopisu. [1]

Legenda

Prema Agrippi, pismo Honorija Tebanskog preneseno je preko Petra Abanskog. [1]

Prema Agrippi, Hebreji "nebesko" pismo prikazuju među zvijezdama, a pismo *Malachim* nazivaju pismom "anđela ili kraljevskim". [1]

Ključne osobe i pojmovi

  • Heinrich Cornelius Agrippa: Autor *De occulta philosophia*. [1]
  • Honorije Tebanski: Legendarni autor honorijskog (tebanskog) pisma. [1]
  • Petar Abanski: Navodni posrednik tog pisma prema Agrippi. [1]
  • *Characters*: Tajna slova i znakovi u Agrippinoj uporabi. [1]
  • Malahim: Naziv (*Malachim* ili *Melachim*) koji Agrippa uz jedno od pisama tumači kao "anđela ili kraljevsko"; naziv i tumačenje su njegovi. [1]

Što znamo

  • Agrippa navodi više tajnih pisama u poglavljima 29. i 30. treće knjige. [1]
  • Agrippin prikaz honorijskog pisma, prema urednikovoj napomeni, temelji se na Trithemiusovoj *Polygraphiji*; potvrda kod Petra Abanskog nije pronađena. [1]
  • Agrippa ova pisma ne prikazuje kao šifre, nego kao znakove čuvanja tajne. [1]

Otvorena pitanja

  • Tko je smislio honorijsko pismo? Trithemius ga pripisuje Honoriju uz poziv na Petra Abanskog, Agrippa to preuzima, a urednik izdanja u Petrovim djelima takvo mjesto ne nalazi. [1]

Povezane stranice

Izvori