Zmaj s Pilatusa i luzernski zmajski kamen
Prema Cysatu zmaj je preko jezera letio s Rigija na Pilatus i ispustio kamen koji liječi kugu; Kircher je većinu zmajeva tumačio prirodno.

Ukratko
- Isprave iz 1509. i 1523. koje je tiskao Johann Leopold Cysat 1661. bilježe stjecanje kamena u posjedu luzernskog kirurga Martina Schrybera (1509.) i prisežne iskaze o ozdravljenjima (1523.); ozdravljenja sama time nisu potvrđena. [1]
- Kircher se uz Cysata poziva na Christopha Schorera, koji je 1619. navodno vidio zmaja kako leti između dviju pećina. [2]
Što je Cysat zapisao o kamenu?
Johann Leopold Cysat u opisu Luzernskog jezera iz 1661. navodi da je zmaj u ljetno doba, leteći preko jezera s planine Rigi na planinu Pilatus (koju naziva i Fräckmont), ispustio kamen na livadu kraj seljaka koji je kosio travu. [1] Kamen opisuje kao velik, gotovo posve okrugao poput kugle, bijel, crn i krvavocrven, težak devet unci. [1] Prema Cysatu, kamen je izvrstan lijek protiv kuge, što on piše na temelju tadašnjih svjedočanstava: ozljedu treba premazati kamenom ili preko nje njime povući, a zatim ga preko nje čvrsto zavezati na dvadeset i četiri sata. Cysat tvrdi da je to na mnogim građanima Luzerna isprobano tijekom šezdesetak godina. [1]
Cysat uz to prenosi dva dokumenta. U prvom, iz 1509. (ponedjeljak nakon svetog Martina), Peter zu Käß, luzernski vijećnik i tadašnji namjesnik u Rothenburgu, potvrđuje da je kirurg i građanin Luzerna Martin Schryber stekao kamen od Rudija Stempfflina iz Rothenburga, koji ga je založio i nije ga otkupio. [1] U ispravi stoji da je kamen pao na livadu za kosidbe kad je preletio zmaj i da zaustavlja tok krvi. [1] Drugi je dokument od četvrtka nakon svetog Martina 1523.: gradsko vijeće Luzerna pečatom ovjerava iskaze svjedoka koji su pod prisegom izjavili da ih je kamen izliječio. Jedan od njih, Jacob Franckhuser, kaže da mu je u doba kuge kamen izvukao kužnu oteklinu na vratu uz desno uho, pa je brzo ozdravio. [1]
Što je Kircher preuzeo od Cysata?
Athanasius Kircher u osmoj knjizi Mundus subterraneus (1665.), nakon priča o zmajevima na Rodosu i kraj Bologne, dodaje da nevjernicima jedna priča nije dovoljna, pa se poziva na Cysata i njegove priče o švicarskim zmajevima. [2] Prepričava da je seljak, kosec, vidio golemog zmaja kako leti s planine Pilatus prema suprotnoj gori i ispušta tekućinu koju je zatim našao kao zgrušanu krv, a u njoj kamen raznih boja. Kamen se u Luzernu čuva kao dragocjenost neprocjenjive vrijednosti. Kircher ga naziva najdjelotvornijim lijekom protiv svih bolesti, osobito otrovnih i kužnih, "kako svjedoče spisi". [2]
Kircher donosi i priču o Vietoru, bačvaru iz Luzerna, koji je pao u ponor u kojem su živjela dva zmaja i ondje preživio šest mjeseci. Dodaje da bi jedva povjerovao priči da je ne potvrđuje javni zavjetni dar u luzernskoj crkvi svetog Leodegara. [2] Cysat je istu priču zapisao već prije, uz napomenu o misnom plaštu koji je Vietor nakon povratka darovao crkvi. [1] Kircher citira i Christopha Schorera, koji mu je pisao da je 1619. noću promatrao nebo i vidio blistavog zmaja kako brzim zamasima krila prelijeće s pećine na Pilatusu na pećinu Flue s druge strane jezera. [2]
Kako je Kircher objasnio zmajeve?
Kircher većinu zmajeva objašnjava prirodnim uzrocima. U poglavlju "De Genesi Draconum" tvrdi da u spiljama planina, kamo orlovi i supovi nose plijen, iz truleži leševa i miješanja sjemena raznih vrsta nastaje životinja nove, dotad nepostojeće vrste. To je Kircherovo povijesno tumačenje nastanka živih bića iz truleži i miješanja sjemena, a ne današnji pojam vrste. [2] Zmajevu "vatru" tumači sjajnom ljepljivom tvari kakvu imaju neke ribe, trula drva i krijesnice, pa ljudi koji ih u tami vide misle da su od vatre; ljuske su, tvrdi, nastale istim rasporedom tvari kojim se oklopljuju životinje s ljušturom. [2] Priča o Vietoru, naprotiv, nadilazi prirodu, pa Kircher za nju, za razliku od ostalih zmajeva, priznaje nadnaravno djelovanje. [2]
Što je zapravo luzernski zmajski kamen?
Tek 2006. računalna tomografija omogućila je da se vidi unutrašnjost kugle bez oštećenja i pokazala je da je to oslikana glinena kugla, dakle ne meteorit. Stoljećima su učeni ljudi pitali je li kamen meteorit, kvarcitni oblutak ili ručno oblikovana glinena kugla. [3] Zasebno je pitanje što je seljak zapravo opazio: muzej ostavlja otvorenim je li se u vrijeme njegova opažanja zbio meteoritski događaj, a nije razjašnjeno ni zašto su zone povišene radioaktivnosti upravo u svijetloj središnjoj traci kugle. [3]
Predaja se razlikuje u pojedinostima. Prema muzejskom opisu, seljak Stämpfli kraj Rothenburga vidio je zmaja 1421. [3] U ispravi iz 1509., koju navodi Cysat, kamen je našao djed Rudija Stempfflina iz Rothenburga. [1]
Legenda
Zmaj je preletio jezero, prema Cysatu s Rigija na Pilatus, i ispustio kamen u zgrušanu krv kraj kosca. [1][2]
Kamen liječi kugu, otrove i krvarenje. [1][2]
U ponoru su živjeli zmajevi, a bačvar je ondje preživio pola godine; Kircher ga zove Vietor. [1][2]
Što znamo
- Kamen je oslikana glinena kugla, a ne meteorit; muzej ostavlja otvorenim pitanje radioaktivnosti i je li opažanje seljaka bilo povezano s meteoritskim događajem. [3]
Povezane stranice
Izvori
- Cysat, J. L. Beschreibung dess Berühmbten Lucerner- oder 4. Waldstätten Sees. Luzern: David Hautt, 1661., str. 174-181. (Bayerische Staatsbibliothek, Internet Archive)
- Kircher, A. Mundus subterraneus, in XII libros digestus. Amsterdam: Janssonius a Waesberge i Weyerstraet, 1665., sv. 2, knj. VIII, odjeljak IV, str. 93-97. (Internet Archive)
- Natur-Museum Luzern. Der Luzerner Drachenstein, Objekt des Monats, kolovoz 2013.