Kirka u Odiseji: čarobnica, droge i biljka moly
Kirka mješavinom sira, meda, brašna i vina, začinjenom zlim otrovima, pretvara Odisejeve drugove u svinje, ali im ostavlja ljudski razum.

Ukratko
- U X. pjevanju Odiseje čarobnica Kirka, moćna i lukava božica, živi na otoku Eei i pretvara Odisejeve drugove u svinje napitkom i štapom, ali im ostaje ljudski razum. [1]
- Hermes daje Odiseju biljku moly velike moći, s crnim korijenom i bijelim cvijetom, kao zaštitu; Kirka se tada pokorava, a Odisej ostaje s njom godinu dana. [1]
- Ovo je književni, ne obredni tekst; ljubavni napitak u modernom smislu nije u njemu izravno opisan. [1]
Što se događa na Eei?
Prema Butlerovu prijevodu, nakon Lestrigonaca Odisej stiže na Eeju, gdje živi Kirka, "moćna i lukava božica", sestra čarobnjaka Eeta; oboje su djeca Sunca i Perse. [1] Kirkina kuća zidana je od klesanog kamena u šumi, a oko nje lutaju vukovi i lavovi, "jadna začarana stvorenja koja je pripitomila svojim čarolijama i drogama" (u Butlerovu prijevodu drugs). [1] U grčkom izvorniku stoji riječ pharmaka, kojom se označavaju čarobni pripravci, ali i lijekovi i otrovi; ovdje je donosimo kao "čarobni pripravci" ili "napici". Odisejevi drugovi, vođeni Eurilohom, čuju kako pjeva uz stan. Kirka ih ugosti, posjedne ih i "izmiješa im jelo od sira, meda, brašna i pramnijskog vina, ali ga je začinila zlim otrovima da zaborave domove"; kad su popili, štapom ih pretvara u svinje, ali one zadržavaju ljudski razum. [1] Samo Euriloh, koji je sumnjao, ostaje vani i javlja Odiseju. [1]
Biljka moly
Odisej na putu susreće Hermesa (u Butlerovu prijevodu Merkura) preobraženog u mladića. Hermes ga upozorava da ih ne može osloboditi sam i daje mu biljku: "uzmi ovu travu, veliku moći, to će ti biti talisman protiv svake zlobe." [1] Opisuje što će Kirka učiniti: umiješat će mu piće s čarobnim pripravcima, udariti ga štapom, a on treba izvući mač i napasti je; tada će ga ona pozvati u postelju, ali prije toga mora je natjerati da se zakune pred bogovima da neće kovati novo zlo. [1] Hermes izvlači biljku iz tla: "korijen je bio crn, a cvijet bijel kao mlijeko; bogovi je zovu moly, a smrtnici je ne mogu iščupati, ali bogovi mogu sve što žele." [1]
Kad Odisej popije Kirkin pehar bez učinka i ona ga udari štapom, on kreće na nju s isukanim mačem. Kirka vrišti, hvata mu koljena i pita kako je moguće da ga njezini pripravci ne mogu začarati: "nikad nijedan čovjek nije izdržao ni okus biljke koju sam dala"; zaključuje da je on Odisej, o kojem joj je Hermes govorio. [1] Odisej traži da se prvo zakune da mu neće naškoditi, što ona čini, pa potom odlazi u postelju s njom. [1] Kirkine sluškinje (djeca gajeva i izvora) pripremaju kupelj i jelo, ali Odisej odbija jesti dok ne vidi drugove slobodne. [1] Ona ih maže "drugim pripravkom" (u Butlera a second drug), čekinje otpadaju, a oni postaju ljudi, mlađi i viši nego prije. [1]
Godinu dana i nastavak
Kirka ih uvjerava da ostanu da se oporave; Odisej pripovijeda da su "ostali s Kirkom čitavu godinu, gostili se neizmjernom količinom mesa i vina". [1] Kad se godina navrši, drugovi ga opominju da je vrijeme za povratak, a Kirka mu kaže da prije toga mora u Had pitati proroka Tiresiju. [1]
Legenda
Prema Homeru, Kirka pretvara putnike u svinje napitkom i štapom; moly ih štiti od njezinih čarobnih pripravaka. [1]
Prema Homeru, biljka moly ima crn korijen i bijel cvijet, a smrtnici je ne mogu iščupati. [1]
Prema Kirkinim vlastitim riječima, nijedan čovjek dotad nije izdržao biljku koju je dala. [1]
Ključne osobe i pojmovi
- Kirka: Božica-čarobnica na otoku Eei, kći Sunca i Perse. [1]
- Hermes (Merkur): Daje Odiseju biljku moly. [1]
- Moly: Biljka crnog korijena i bijelog cvijeta, zaštita od Kirkinih čarobnih pripravaka. [1]
- Euriloh: Odisejev drug koji je ostao vani i javio što se dogodilo. [1]
- Eeta: Kirkin brat, "čarobnjak". [1]
Što znamo
- Tekst Odiseje (X. pjevanje) donosi opisanu priču; Butlerov prijevod iz 1900. dostupan je kao javno vlasništvo. [1]
- Kirkini čarobni pripravci (grč. *pharmaka*) nisu opisani kao ljubavni napitak: služe pretvaranju u životinje; postelja je dio dogovora, a ne učinak napitka. [1]
- Što je biljka moly bila u stvarnosti, u tekstu nije rečeno; Homer kaže samo da je "bogovi zovu moly". [1] Postoji hipoteza Plaitakisa i Duvoisina (1983.) da je moly bila visibaba (*Galanthus nivalis*) kao protuotrov, ali je novija literatura (Molina-Venegas i Verano, 2024.) smatra barem upitnom; to nije utvrđeno. [2]
Za daljnje istraživanje
- Homer, Odiseja, X. pjevanje, u izvornom grčkom tekstu (Perseus Digital Library).
Izvori
- Homer, The Odyssey, prev. S. Butler (1900.), knjiga X. Project Gutenberg.
- Molina-Venegas, R. i Verano, R. (2024). The quest for Homer's moly: exploring the potential of an early ethnobotanical complex. Journal of Ethnobiology and Ethnomedicine 20, 11 (tamo i prikaz Plaitakis, A. i Duvoisin, R. C. 1983., Clin. Neuropharmacol. 6, 1-5).