Zla kraljica i čarobno ogledalo u Grimmovoj Snjeguljici
Ogledalo koje ne laže i kraljica koju nitko ne naziva vješticom: što zapravo stoji u Grimmovu tekstu?

Ukratko
- Zla kraljica u Grimmovoj Snjeguljici (izdanje 1857.) ima čarobno ogledalo koje govori i koje joj, kako je uvjerena, govori istinu. [1]
- Kraljica se tri puta prerušava (u staru trgovkinju s vezicama za steznik, drugu staru ženu s češljem i seljanku s jabukom); ne naziva se vješticom, ali se kaže da otrovni češalj izrađuje "vještinom vještičarenja" (njemački: "Hexenkünsten"). [1] [2]
- Kazna u tom izdanju su užarene željezne cipele. [1]
Zanimljivost
Otrovna je samo crvena polovica jabuke; bijelu polovicu kraljica-seljanka pojede sama. [1]
Kraljica i ogledalo u izdanju iz 1857.
U bajci iz 1857. kraljica je i ljubomorna žena i pokretačica radnje: sve što poduzima polazi od odgovora čarobnog ogledala. Ono što slijedi pokazuje samo kako su ta dva lika prikazana u tekstu. [1]
Legenda
U izdanju iz 1857. kraljica, kad god stane pred ogledalo, pita tko je u zemlji najljepši (njemački: "wenn sie vor den trat"; Ashlimanov engleski prijevod ima "svako jutro"); dok joj ono odgovara da je ona, mirna je, jer zna da ogledalo govori istinu. [1] [2]
Kad Snjeguljica napuni sedam godina, ogledalo kaže da je tisuću puta ljepša od kraljice; kraljica tada traži lovca da djevojčicu odvede u šumu i donese joj pluća i jetru. [1]
Kad ogledalo otkrije da Snjeguljica živi iza gora kod sedam patuljaka, kraljica putuje preko sedam gora i triput se prerušava (njemački: "verkleidete sich"): u staru trgovkinju koja Snjeguljici veže steznik, u drugu staru ženu koja prodaje otrovan češalj i u seljanku s otrovnom jabukom, od koje je otrovana samo crvena polovica. [1] [2]
Na svadbi mlade kraljice ogledalo kaže da je mlada kraljica tisuću puta ljepša od stare, a stara mora obuti užarene željezne cipele i plesati dok ne padne mrtva. [1]
Što znamo
- U tekstu iz 1857. ogledalo je "čarobno" i govori; narator kaže da kraljica zna da ono govori istinu i da "ogledalo nije lagalo". [1]
- Kraljicu u Ashlimanovu prijevodu nitko ne naziva vješticom: patuljci je zovu "bezbožnom kraljicom", a narator o njezinu češlju kaže da ga je izradila "vještinom vještičarenja" (engleski: "the art of witchcraft"). [1]
- Prema Ashlimanovim bilješkama, u izdanju iz 1812. Snjeguljičina je protivnica majka, a od 1819. maćeha; u izdanju iz 1812. sluga koji nosi lijes udara usnulu djevojčicu. [1]
Otvorena pitanja
- Odakle motiv govorećeg ogledala u Grimmovoj bajci? Ashlimanove bilješke to ne objašnjavaju.
- Kako su filmske i kazališne prerade (uključujući film iz 1937.) preoblikovale kraljicu i ogledalo? Taj dio tek treba istražiti.
Povezane stranice
Za daljnje istraživanje
- Ashlimanove stranice s bajkama i bilješkama o izdanjima (KHM 53).
- Stručna literatura o Grimmovim bajkama (Maria Tatar, Ruth Bottigheimer).
Izvori
- Jacob i Wilhelm Grimm, "Sneewittchen", Kinder- und Hausmärchen, konačno izdanje (Berlin, 1857.), br. 53; prijevod i bilješke D. L. Ashliman, Sveučilište u Pittsburghu.
- Brüder Grimm, "Schneewittchen", Kinder- und Hausmärchen, njemački tekst (Projekt Gutenberg-DE; provjereni stavci: Spiegel, Krämerin, Hexenkünsten, verkleidete, Bauersfrau).