Razbijeno ogledalo: odakle sedam godina nesreće
Najraniji tiskani zapisi o razbijenom ogledalu ne spominju sedam godina: Brand 1777. govori o nezgodi, Grose 1787. o smrti u kući, a najraniji zasad pronađeni zapis o sedam godina nesreće potječe iz 1813. U hrvatskim zapisima iz 1890-ih ogledalo uz smrt u kući pokriva se ili okreće.

Ukratko
- Brand 1777., prema pregledu Word Histories, razbijanje ogledala zove "vrlo nesretnom nezgodom", a Grose 1787. piše da znači smrtnost u obitelji, obično gospodara kuće, i gubitak najboljeg prijatelja; ni jedan ni drugi ne spominju sedam godina. [3][4]
- Najraniji citat sa sedam godina koji Word Histories navodi kao najraniji koji je autor pronašao izišao je 1. prosinca 1813. u londonskom časopisu *The Scourge*; podrijetlo broja taj izvor naziva neobjašnjenim. [4]
- U Meltonovu popisu od 33 znaka iz 1620. ogledala nema. [1]
- U hrvatskim zapisima iz 1896. i 1898. ogledalo se uz smrt u kući pokriva ili okreće, ali ne spominje se razbijanje. [5]
Danas se vjerovanje izriče kao pravilo s točnim rokom: tko razbije ogledalo, čeka ga sedam godina nesreće. Rokovi, međutim, nisu bili dio najranijih zapisa, a ogledalo se u izvorima javlja u drugoj, većinom sasvim drukčijoj ulozi. [3][4]
Što vjerovanje kaže
Brand u izdanju H. Ellisa piše da je razbiti ogledalo "vrlo nesretna nezgoda" i da će vlasnik izgubiti najboljeg prijatelja; uz to citira Groseovu formulu o smrtnosti u obitelji. [2]
Grose to ponavlja na dva mjesta: da razbijeno ogledalo najavljuje smrtnost u obitelji, obično gospodara, te da je razbiti ga krajnje nesretno jer će vlasnik izgubiti najboljeg prijatelja. [3]
Verzija sa sedam godina: u pismu potpisanom "Anti-Augurism" iz 1813. razbijeno ogledalo "navješćuje sedam godina nesreće"; 1832. Louisa H. Sheridan opisuje čovjeka optuženog da razbija ogledala s namjerom da vlasnicima donese "sedam godina nesreće", a 1835. Georgina Smith piše da je razbijeno ogledalo uvijek povlačilo sedam godina nesreće. [4]
Odakle dolazi
Brand tvrdi da je razlog ogledalo u gatanju: čarobnjaci su ogledalima izvodili svoje radnje, a postojala je i vrsta gatanja ogledalom, pa je otuda, "čini se", današnje mnijenje. Dodaje da je za vrijedno ogledalo nesreća doslovna, što nije uvijek slučaj kod sličnih praznovjerja. To je njegovo tumačenje, ne dokaz. [2]
Brand navodi i zapis iz Constantovih memoara o Napoleonu (1830.): Napoleon je u pohodu u Italiji razbio staklo nad portretom Josephine i nije se smirio dok se glasnik koji je poslan nije vratio s viješću da je sigurna. [2]
Word Histories broj sedam naziva neobjašnjenim, a zamisao o razbijanju ogledala kao nesreći smješta u kraj 18. stoljeća. [4]
Hrvatski zapisi ogledalo vežu uz smrt u kući, ne uz razbijanje. U Koprivnici zrcalo se dok mrtvac leži na odru pokrije bijelom plahtom (R. Horvat); u Sv. Jakovu kraj Bakra zastiru sva ogledala dok mrtvaca ne iznesu, da se ne bi u noći ispravio; u Otoku kraj Vinkovaca ogledala se okreću naopako da se pokojnik ne vidi u njima i ne vrati po svoju sliku (J. Lovretić, 1898.). [5]
Brand bilježi sličan običaj s Orkneyja: kad netko umre, mačke se zaključavaju, a ogledala pokrivaju, no zapisivač kaže da razloga ne zna. [6]
Oba običaja, Groseov znak (razbijeno ogledalo najavljuje smrt u kući) i pokrivanje ogledala uz pokojnika, vežu se uz motiv smrti u kući, ali ovi izvori ne dokazuju da imaju zajedničko podrijetlo ni da je jedan nastao iz drugoga. [3][5][6]
Što kaže znanost
Damisch, Stoberock i Mussweiler (2010.) definiraju praznovjerje kao uvjerenje da predmet, radnja ili okolnost bez logične veze s događajem ipak utječe na njegov ishod. U uvodu navode ranija istraživanja prema kojima su ljudi skloni praznovjerju kad su neizvjesni, pod stresom i kad osjećaju malo nadzora. [7]
U njihovim pokusima aktiviranje praznovjerja za sreću (križanje prstiju ili amajlija za sreću) poboljšalo je rezultat u golfu, spretnosti, pamćenju i anagramima, jer je povećalo sudionikovo povjerenje u vlastite sposobnosti. [7] Pokusi su se bavili samo praznovjerjima za sreću, pa o posljedicama razbijenog ogledala ništa ne govore.
Povezane stranice
Izvori
- Melton, J. Astrologaster, or, The figure-caster. London, 1620., "A catalogue of many superstitious ceremonies", str. 45-47 (digitalizirani primjerak Wellcome Collection)
- Brand, J. Observations on the Popular Antiquities of Great Britain, novo izd. H. Ellis, sv. 3. London: George Bell, 1875.-1877., poglavlje "Looking-glass omens", str. 169-170
- Grose, F. A Provincial Glossary, with a Collection of Local Proverbs, and Popular Superstitions. London: S. Hooper, 1787., str. 48 i 61
- 'Seven years' bad luck': meaning and origin. Word Histories, 12. srpnja 2025.
- Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, sv. 1 (1896.): R. Horvat, Koprivnica, str. 206; zbirka T. Smičiklasa, Sv. Jakov kraj Bakra, str. 209; sv. 3 (1898.): J. Lovretić, Otok, str. 30
- Brand, J. Observations on the Popular Antiquities of Great Britain, novo izd. H. Ellis, sv. 2. London: George Bell, 1875.-1877., str. 232 (zapis o Orkneyu prema Goughu)
- Damisch, L., Stoberock, B. i Mussweiler, T. (2010). Keep Your Fingers Crossed! How Superstition Improves Performance. Psychological Science, 21(7), 1014-1020.