Zbornik za narodni život i običaje
Stranice s oznakom Zbornik za narodni život i običaje: Bajanje: što su bile bajalice i kako ih tumače zapisi i etnolozi, Četverolisna djetelina: zašto se…
- Bajanje: što su bile bajalice i kako ih tumače zapisi i etnolozi: U Otoku kraj Vinkovaca 1902. bilo je žena koje su znale i riječi i lijek, a ipak nisu bajale jer, kažu, bolesniku ne pomaže. Što o bajanju kažu stari zapisi i etnolozi?
- Četverolisna djetelina: zašto se smatra srećom: Lovretić je 1902. u Otoku zapisao da četverolista djetelina nosi sreću u lovu, a Wright 1913. njezin nalaz nabraja među sretnim znakovima. Dyer 1889. pak piše o vilama. Što izvori kažu o podrijetlu?
- Crna mačka: što znači i odakle praznovjerje: Engleski popis iz 1620. među znakove nesreće ubraja susret s crnom mačkom ujutro, a hrvatski zapisi iz 1896. crnu mačku vežu uz moru i vješticu. Što izvori stvarno bilježe o mački koja nam prijeđe put?
- Kruh naopako na stolu: što znači i odakle dolazi vjerovanje: „Kruv se ne smi naopako okrenit, grijota je“, zapisao je Frano Ivanišević 1905. u Polici. U Crnoj Gori je 1896. zabilježeno da preokrenut kruh sluti glad kući, a u Hercegovini da zbog njega pate duše. Što zapisi kažu o kruhu okrenutom naopako?
- Kukavica i novac: što znači čuti je prvi put u godini: Hirc je 1896. zapisao: tko kukavicu prvi put čuje, a ima novca u džepu, bit će sretan. Brand u Engleskoj bilježi da je loš znak ako novca nema. Što zapisi kažu o prvom kukanju u godini?
- Otvoreni kišobran u kući: što znači i odakle dolazi vjerovanje: Otvoriti kišobran u kući, kaže vjerovanje, donosi lošu sreću. Najstariji pronađeni zapisi nisu davni: američka zbirka iz 1896. i englesko izdanje iz 1913., a oba vjerovanje vežu uz lošu sreću ili smrt. Popularnih priča o drevnom Egiptu u njima nema.
- Petak 13.: odakle praznovjerje: Petak i broj trinaest u starim se izvorima javljaju odvojeno: Grose 1787. petak veže uz početak posla, a trinaestero u sobi uz smrt u godini. Prvi spoj u jedan dan, prema Kongresnoj knjižnici, potječe iz Francuske 19. stoljeća, a ne od templara.
- Poklanjanje noža i oštrih predmeta: zašto se kaže da prekida prijateljstvo: Meltonov popis iz 1620. navodi da ne valja pokloniti dragoj par noževa jer to „reže“ svu ljubav među njima. Grose 1787. uz noževe navodi škare i britve, a hrvatski zapisi iz 1896. i 1902. o nožu govore drukčije. Što kažu stari zapisi?
- Praznovjerja: odakle dolaze i što znače: Engleski popis iz 1620. nabraja 33 znaka sreće i nesreće, među njima crnu mačku i svrbež dlana, i odmah ih odbacuje kao isprazne. Odakle su dolazila stara vjerovanja, tko ih je zapisivao i što o njima kaže znanost?
- Ptica u kući: što znači i zašto se veže uz smrt: Wright je 1913. zapisao da golub koji uleti u sobu ili crvendać koji uskoči u sobu u Engleskoj znače smrt. Hrvatski zapisi od 1896. do 2010. govore o pticama oko kuće: sovi, gavranu, vrani, ćuku. Što se u tim zapisima zapravo bilježi?
- Razbijeno ogledalo: odakle sedam godina nesreće: Najraniji tiskani zapisi o razbijenom ogledalu ne spominju sedam godina: Brand 1777. govori o nezgodi, Grose 1787. o smrti u kući, a najraniji zasad pronađeni zapis o sedam godina nesreće potječe iz 1813. U hrvatskim zapisima iz 1890-ih ogledalo uz smrt u kući pokriva se ili okreće.
- Štucanje: zašto se kaže da te netko spominje: Kome se štuca, toga netko spominje. Tako je 1896. zapisano u Crnoj Gori, 1898. na Cresu, a 1906. u Riječkoj nahiji. Što zapisi o tom vjerovanju kažu, a što ne?
- Svrbež lijevog dlana: što znači i odakle dolazi vjerovanje o novcu: U Otoku kraj Vinkovaca zapisano je 1902.: svrbi li desni dlan, dat ćeš novac, a svrbi li lijevi, dobit ćeš ga. Melton je 1620. zapisao obrnuto: svrbež desnog dlana znači da ćeš novac primiti. Što kažu stari zapisi?
- Torbica na podu: zašto se kaže da novac odlazi: Torbica na podu, novac iz torbice: srpski i turski mediji vjerovanje vežu uz feng shui, ali nijedan ne navodi stari zapis. U hrvatskom Zborniku (1896.-1907.) novac se bilježi uz svrbež dlana i uz mladi mjesec, a zapisa o torbi na podu nije nađeno.
- Vilovski ulom i vilovska kola u Zborniku: U zapisima iz Slavonije i Herceg-Bosne vile ne plešu samo u kolu: tko im ne bude po volji, boluje ili umire, a koga zavole, postaje vrač.
- Vračanje i vračare: tko su bile vračare u hrvatskim zapisima: Vračati je u slavenskim jezicima značilo i liječiti i čarati. U Otoku 1902. vračara je bila ona koja zna reći otkud bolest i kako se osvetiti, pa su joj išli jatomice, a djevojke su se čuvale da ih se tako ne prozove.
- Zviždanje u kući: što znači i odakle dolazi vjerovanje: Zviždanje u kući danas se prepričava kao loš znak, no pregledani stari zapisi o tome šute. Bilježe zviždanje žena i djevojaka, u engleskim pokrajinama i u Sjedinjenim Državama, te zviždanje na moru. Što je u njima zapravo zapisano?