Gematrija
Svako hebrejsko slovo ima brojčanu vrijednost, pa se riječ može zamijeniti brojem; zašto onda Agrippa 1533. piše da se petnaest ne zapisuje kao deset i pet?

Ukratko
- Gematrija je, prema Židovskoj enciklopediji, "kriptogram koji umjesto zamišljene riječi daje njezinu brojčanu vrijednost"; ista enciklopedija uz brojčanu razlikuje i premještajnu gematriju, a notarikon (kratice po početnim slovima) i temuru (premještanje slova) obrađuje zasebno. [1][4][5]
- Agrippa navodi dvadeset i dva hebrejska slova uz pet završnih oblika, raspoređenih u jedinice, desetice i stotice. [2]
- Prema Enciklopediji, izraz se prvi put javlja u 29. od 32 hermeneutička pravila koja se vežu uz rabina Eliezera ben Joséa Galilejca (oko 200.). [1]
Zanimljivost
Agrippa piše da se broj petnaest ne zapisuje kao deset i pet, nego kao devet i šest, iz poštovanja prema svetom imenu Jah koje ima vrijednost petnaest. [2]
Što je gematrija?
Židovska enciklopedija (članak S. Schechter i C. Levias) definira gematriju kao postupak u kojem se riječ zamjenjuje svojom brojčanom vrijednošću (brojčana gematrija); u širem smislu obuhvaća i šifru dobivenu premještanjem slova (premještajna gematrija), koju obrađuje zasebno. Podrijetlo riječi je neizvjesno: povezuje se s grčkim geometria ili grammateia. [1] Prema enciklopediji, pojam se prvi put javlja u 29. od 32 hermeneutička pravila koja se vežu uz rabina Eliezera ben Joséa Galilejca (oko 200.); u nekim se tekstovima pravilo o premještajnoj gematriji broji kao zasebno, 30. [1] Pripis pravila tom rabinu tradicionalan je, a godinu "oko 200." treba čitati kao okvirnu procjenu.
Susjedni su postupci posebni. Notarikon, prema Židovskoj enciklopediji, jest stenografski sustav u kojem se riječ skraćuje ili se piše samo jedno njezino slovo; u tumačenju Biblije služi kao kratica po početnim slovima, a enciklopedija bilježi da se često uključuje u gematriju. [4] Temura ("promjena"), prema istoj enciklopediji, naziv je za pravila sastavljanja anagrama, to jest premještanja slova. [5]
Kako se slova pretvaraju u brojke?
Agrippa u drugoj knjizi De occulta philosophia (poglavlje 19) piše da hebrejska slova imaju oznake brojeva, i to "mnogo odličnije" nego bilo koji drugi jezik. Dvadeset i dva glavna slova, uz pet završnih oblika, tvore po Agrippinu sustavu dvadeset i sedam znakova u tri razreda: jedinice (1 do 9), desetice (10 do 90) i stotice (100 do 900), pri čemu završni oblici imaju vrijednosti od 500 do 900. [2] Agrippa dodaje da neki završne oblike ne rabe, nego te vrijednosti zapisuju slovima iz stotica; Židovska enciklopedija u običnoj vrijednosti završnim oblicima daje vrijednost njihovih osnovnih oblika. [1][2] Dodaje da se petnaest ne piše kao deset i pet, nego kao devet i šest, iz poštovanja prema svetom imenu Jah koje ima vrijednost petnaest, kako se ne bi zloupotrijebilo u svjetovne svrhe. [2]
Što je pokazao primjer s Eliezerom?
Rabinsko tumačenje (Ned. 32a), koje Židovska enciklopedija drži vrlo vjerojatnim primjerom brojčane gematrije, čita broj 318 iz Post 14,14 kao vrijednost imena Eliezer; stih ga ne spominje, a ime dolazi u Post 15,2. [1][6] Enciklopedija ga naziva jedinim imenom Abrahamovih slugu koje predaja poznaje. [1] Navodi i druge talmudske primjere, među njima izvedene iz Pnz 32,1-6 i Ez 5,2, te postupke kao što su normalna vrijednost, premještanje i zamjena slova, notarikon i "integracija" (pisanje imena slova). [1] Enciklopedija tvrdi da je kabala gematriju znatno proširila i ugradila u svoju nauku o emanaciji kroz deset sefirota i dvadeset i dva slova. [1] Među kritičarima izvan kabale navodi Ibn Ezru kao začetnika skeptičnijeg stava, a kasnije Joela Sirkesa i Leona da Modenu. [1]
Što o tome piše Agrippa?
U trećoj knjizi (poglavlje 11) Agrippa piše da su mnoga imena Boga i anđela izvučena iz Svetog pisma "kabalističkim računanjem", pomoću umijeća koja zove "notarijsko i gimetrijsko" (gematrija): mnoge se riječi skraćuju na neka slova da bi tvorile jedno ime, ili se jedno ime rasprši po slovima. [3] Primjer koji daje je ime Agla, sastavljeno od početnih slova izraza Attah Gibbor Le'olam Adonai ("moćni Bog zauvijek"), koji Agrippa navodi kao stih Svetog pisma. [3] To je primjer notarikona, ne brojenja slova; Agrippa ga smješta uz gematriju, a Židovska enciklopedija bilježi da se notarikon često ubraja u gematriju. [3][4] Urednik izdanja navodi da su to prve četiri riječi drugog blagoslova molitve Šemone Esre i da to objašnjenje osporava Page, jer je ime posvjedočeno mnogo ranije od objašnjenja. [3]
Legenda
Prema kabalističkoj predaji, gematrija ima temelj u teoriji emanacije iz En Sofa kroz deset sefirota i dvadeset i dva slova. [1]
Ključne osobe i pojmovi
- Gematrija: Zamjena riječi njezinom brojčanom vrijednošću. [1]
- Notarikon: Kratica prema početnim slovima (ili skraćivanje riječi); primjer je Agla. [3][4]
- Temura: Pravila premještanja slova (anagrami). [5]
- Eliezer ben José Galilejac: Rabin s kojim tradicija veže 32 hermeneutička pravila u kojima se gematrija prvi put spominje (oko 200.). [1]
- Cornelius Agrippa: Navodi brojke slova i primjere gematrije u renesansnoj literaturi. [2][3]
Što znamo
- Enciklopedija navodi talmudske primjere gematrije, ali dodaje da je metoda uglavnom razvijena u srednjem vijeku. [1]
- Kabala je gematriju proširila u sustav. [1]
- Brojčanu vrijednost hebrejskih slova opisuje i Agrippa. [2]
Povezane stranice
Izvori
- Schechter, S. i Levias, C. Gematria. The Jewish Encyclopedia, sv. 5.
- Agrippa, H. C. Of Occult Philosophy, Book II (poglavlje 19, "Of the notes of the Hebrews, and Caldeans"), engleski prijevod iz 17. st., digitalno izdanje J. H. Petersona, 2000.
- Agrippa, H. C. Of Occult Philosophy, Book III (poglavlje 11), isto izdanje.
- Notarikon. The Jewish Encyclopedia, sv. 9.
- Anagram (odjeljak o temuri). The Jewish Encyclopedia, sv. 1.
- Post 15,2, hebrejski i engleski tekst, Sefaria.