Golem prije Praga
Što je golem u Bibliji i kako je nedovršeni zametak postao glineni sluga sa slovima Božjeg imena u ustima?

Ukratko
- Riječ *golem* u Bibliji dolazi jednom (Ps 139,16): Židovska enciklopedija je prevodi kao "zametak", a JPS prijevod kao "neoblikovani udovi", uz napomenu da je značenje nesigurno; u predaji označava sve nedovršeno, a Adam je prije dobivanja duše bio "golem". [1][5]
- U Talmudu (Sanhedrin 65b) Raba (Rava) stvara čovjeka i šalje ga rabinu Zeri (Zeiri); Zera mu se obraća, ali ne dobije odgovor, pa mu kaže: "Ti si stvorenje čarobnjaka. Vrati se u svoj prah." (Soncinov prijevod). [2][4]
- Srednjovjekovna predaja govori o glinenom liku koji oživljava slovima Božjeg imena (*Shem*) u ustima ili na čelu; prema Židovskoj enciklopediji, Ilija iz Chelma (umro 1583.) prvi je kojemu se pripisuje takav golem, a priča o praškom rabinu Löwu nema povijesne osnove u njegovu životu i prenesena je na njega tek kasno, vjerojatno u drugoj polovici 18. stoljeća. [1][3]
Zanimljivost
Prema Židovskoj enciklopediji, unuk Ilije iz Chelma pitao je može li se golem brojiti u minjan, kvorum od deset muškaraca potreban za molitvu. [1]
Što riječ golem znači u Bibliji i Talmudu?
Prema Židovskoj enciklopediji (1906.), riječ golem javlja se u Bibliji samo jednom, u Psalmu 139,16, gdje, prema enciklopediji, znači "zametak"; JPS prijevod daje "neoblikovani udovi" i bilježi da je značenje hebrejske riječi nesigurno. [1][5] U predaji se tako naziva sve što je nedovršeno, na primjer igla bez ušice, a žena se naziva golemom dok ne zatrudni. [1] Adam je, prema jednom midrašu, bio stvoren u dvanaest sati: u prvom je satu skupljena njegova prašina, u drugom oblikovan lik, u trećem postao je "golem", bezobličan komad, u četvrtom su mu se spojili udovi, a u šestom je dobio dušu. [1] Prema Hagigi 12a, Adam je kao golem ležao pružen od jednog do drugog kraja svijeta. [1]
Što o stvaranju čovjeka piše Talmud?
U raspravi Sanhedrin 65b (u Soncinovu engleskom prijevodu) rabin Raba kaže da bi pravednici, kad bi htjeli, mogli biti stvoritelji, jer su im grijesi ono što ih razdvaja od Boga. Slijedi izvješće: Raba je stvorio čovjeka i poslao ga rabinu Zeri. Zera mu se obratio, ali nije dobio odgovor. Tada mu je rekao: "Ti si stvorenje čarobnjaka. Vrati se u svoj prah." [2] Imena se u izvorima pišu različito: Soncinov prijevod u istom odlomku ima "Raba" i "Rabbah" te "Zera", dok prijevod Davidsonova izdanja na Sefarii piše "Rava" i "Zeira"; u ovom su članku ujednačeni kao Raba i Zera. Sefarijin prijevod i Zerinu rečenicu daje drukčije ("stvorio te je jedan od članova družine, jedan od mudraca"), pa je značenje izraza kojim se stvorenje naziva stvar tumačenja. [2][4] U istom odlomku rabin Hanina i rabin Oshaia svake su subotnje večeri proučavali "Knjigu stvaranja", pomoću koje su stvorili tele i pojeli ga. [2]
Što pripovijeda srednjovjekovna predaja?
Židovska enciklopedija piše da se u srednjem vijeku pojavilo vjerovanje da se može udahnuti život glinenom ili drvenom liku čovjeka, a taj su lik pisci 18. stoljeća nazvali golemom. Prema enciklopediji golem je rastao, nosio poruke i mehanički izvršavao naredbe gospodara; to je sažetak kasnijih predaja, a ne jedinstven opis. Pripisivalo se da se stvara pomoću Sefer Jecire, kombinacijom slova koja tvore Shem, jedno od imena Božjih (enciklopedija ne određuje o kojem je imenu riječ); napisan na papiru, stavljao se u usta ili na čelo golema i tako ga oživljavao. [1] Solomonu ibn Gabirolu pripisuje se da je tako stvorio sluškinju; kad je kralj saznao i htio ga kazniti, Ibn Gabirol dokazao je da stvorenje nije pravo biće tako što je sve njegove dijelove vratio u prvotni oblik. [1]
Razvoj predaje može se podijeliti na tri razdoblja. Prvo je srednjovjekovna mistika: prema Encyclopaedia Judaici (G. Scholem), među njemačkim Hasidei Ashkenaz u 12. i 13. stoljeću stvaranje golema bilo je mistični obred, simbol postignuća na kraju učenja, a ne praktično sredstvo; oko lika se hodalo kombinirajući slova i Božje ime, a obrnutim redoslijedom lik bi se vratio u prah. [3]
Drugo je razdoblje pučke predaje o golemu kao slugi, koja se među njemačkim Židovima pojavljuje u 15. stoljeću, a do 17. stoljeća, prema Delmedigu, "svi je pričaju". Priče o golemu koji raste i postaje opasan prvo se vežu uz Iliju, rabina iz Chelma (umro 1583.). [3] Prema Židovskoj enciklopediji, Ilija sredinom 16. stoljeća prvi je kojemu se pripisuje golem stvoren pomoću Shema, zbog čega je nosio naziv Baal Shem. Golem je izrastao u čudovište za koje se rabin bojao da bi moglo uništiti svijet; zato mu je izvukao Shem iz čela i golem se pretvorio u prah. [1] Kasnije izvješće, na koje se enciklopedija poziva, kaže da je Elijin unuk, hakam Cvi, bio toliko uvjeren u istinitost tog izvješća da je postavio pitanje može li se golem brojiti u minjan (njegova responza iz 1712.); Encyclopaedia Judaica dodaje da su on i njegov sin Jacob Emden to odbili. [1][3]
Treće je razdoblje praška legenda. Najpoznatiji golem, piše Židovska enciklopedija, jest onaj Judaha Löwa b. Bezalela, "visokog rabina Löwa" iz Praga s kraja 16. stoljeća, koji ga je koristio kao slugu radnim danom, a svakog petka poslijepodne izvlačio mu je Shem iz usta da bi se odmorio u subotu. Jednom je rabin to zaboravio i uhvatio ga pred sinagogom tik prije subote; kad je Shem izvadio, golem se raspao, a ostaci su, prema predaji, još u tavanu sinagoge. [1] Enciklopedija kao izvore navodi Sippurim iz Praga 1870. i druge pripovjedne zbirke. [1] Encyclopaedia Judaica ističe da ta legenda nema povijesne osnove u Löwovu životu ni u vremenu blizu njegova života, da je na njega s Ilije iz Chelma prenesena tek vrlo kasno, vjerojatno u drugoj polovici 18. stoljeća, te da je to lokalna praška predaja vezana uz Staronovu sinagogu; knjigu Nifla'ot Maharal im ha-Golem (1909.) Judah Rosenberg objavio je kao rani rukopis, ali je napisana tek nakon klevetâ o ritualnim ubojstvima iz 1890-ih. [3]
Posljednji golem pripisuje se rabinu Davidlu Jaffeu u Dorhicynu (oko 1800.); on nije bio sastavljen za odmor u subotu, nego da zamijeni nežidova koji je zimi subotom ložio peći. Zbog pogrešno izrečene naredbe, nastao je požar koji je uništio cijeli grad. [1] Autori enciklopedije u tomu vide odjek srednjovjekovnih priča o Vergiliju, kojemu su se pripisivali kipovi koji su se micali i govorili. [1]
Legenda
Prema Talmudu, rabin Raba stvorio je čovjeka koji nije odgovorio rabinu Zeri, pa ga je ovaj vratio u prah. [2]
Prema srednjovjekovnoj predaji, golem se oživljava slovima Božjeg imena u ustima ili na čelu. [1]
Prema predaji koju bilježi Židovska enciklopedija, Ilija iz Chelma stvorio je golema koji je izrastao u čudovište i raspao se kad mu je izvučeno ime. [1]
Prema istoj predaji, rabin Loew iz Praga koristio je golema kao slugu radnim danom i izvlačio mu ime petkom. [1]
Ključne osobe i pojmovi
- Golem: Nedovršeno biće; u srednjovjekovnoj predaji lik od gline oživljen imenom Božjim. [1]
- *Shem*: Ime Božje napisano na papiru i stavljeno u usta ili na čelo golema. [1]
- Raba (Rava): Talmudski učitelj koji je, prema Sanhedrinu 65b, stvorio čovjeka. [2]
- Ilija iz Chelma: Rabin (umro 1583.) kojemu se, prema Židovskoj enciklopediji, prvi pripisuje golem stvoren *Shemom*. [1][3]
- Judah Löw (Loew): Praški rabin kojemu se pripisuje najpoznatiji golem, no bez povijesne osnove u njegovu životu. [1][3]
- Solomon ibn Gabirol: Pjesnik kojemu se pripisuje stvaranje sluškinje. [1]
Što znamo
- Riječ *golem* u Bibliji dolazi jednom i znači zametak. [1]
- Talmud (Sanhedrin 65b) bilježi priču o stvorenom čovjeku koji ne odgovara i o teletu stvorenom uz pomoć "Knjige stvaranja". [2]
- Židovska enciklopedija imenovane tvorce golema povezuje s Ilijom iz Chelma i rabinom Löwom, a za Löwa se poziva na zbirku iz 1870. [1]
- Za praškog golema ne postoji suvremeni izvor: Encyclopaedia Judaica navodi da legenda nema povijesne osnove u Löwovu životu ni u vremenu blizu njegova života te da je na njega prenesena kasno, vjerojatno u drugoj polovici 18. stoljeća. [3]
Povezane stranice
Izvori
- Golem. U: The Jewish Encyclopedia, sv. 6, New York: Funk and Wagnalls, 1906. (uredništvo, L. Blau, J. Jacobs, J. D. Eisenstein)
- Babylonian Talmud, Sanhedrin 65b (Soncino English translation), halakhah.com
- Golem (G. Scholem, M. Idel). U: Encyclopaedia Judaica, 2. izd., sv. 7, Macmillan Reference USA, 2007., Jewish Virtual Library
- Babylonian Talmud, Sanhedrin 65b (William Davidson Edition, engleski prijevod), Sefaria
- Psalms 139:16, The JPS Tanakh: Gender-Sensitive Edition, Sefaria