Nicholas Culpeper i The English Physitian (1652.)
Naslovnica iz 1652. obećava da se čovjek može sam liječiti "za tri penija", samo ako zna koji planet vlada kojom travom.

Ukratko
- **Povijesni pregled, ne priručnik.** Culpeperovi opisi liječenja pripadaju 17. stoljeću; ovdje se samo prepričavaju i ne preporučuju se za primjenu. [1]
- Nicholas Culpeper (1616.-1654.) bio je londonski astrolog, herbalist i praktičar liječenja, izučen za ljekarnički posao; 1652. objavio je *The English Physitian*, herbal na engleskom, a 1653. proširenu inačicu. [2][3]
- Njegova je zamisao da se djelovanje trave objašnjava planetom koji njome "vlada" i da se bolest liječi biljkom pripadajućeg ili suprotnog planeta. [1]
- Mnogo toga što se tiska pod njegovim imenom nije od njega: izdanje iz 1850. dodaje više od stotinu biljaka, a o autentičnosti nekih posmrtno objavljenih spisa spor je vodila i njegova udovica. [1][2]
Tko je bio Culpeper?
Rođen je u Londonu 18. listopada 1616. kao sin svećenika. Kratko je studirao u Cambridgeu, bio šegrt kod ljekarnika u Bishopsgateu, a oko 1640. otvorio je u Spitalfieldsu praksu astrologa i liječnika (bez doktorata). [2] U građanskom ratu stao je uz parlament; prema Dictionary of National Biography (DNB) javlja se da je u jednoj bitci teško ranjen u prsa. Umro je 10. siječnja 1654., u 38. godini, od sušice, za koju se, kako piše, drži da je potekla iz te ozljede. [2] Imao je sedmero djece, uvijek je oskudijevao, a siromasima je spremno davao savjete besplatno. [2] Isto kaže i bilješka o autoru u izdanju iz 1850.: živio je u Spitalfieldsu pokraj gostionice Crveni lav (Red Lion) i siromasima je savjetovao "gratis". [1]
Što je The English Physitian?
Naslovnica izdanja iz 1652. (te godine postoji više inačica, a Wellcomeov katalog bilježi impresume Peter Cole i W. Bentley; na primjerku s ove slike naslov glasi The English Physician) obećava "astrologo-medicinski govor o običnim biljkama ove nacije": cjelovit "način liječenja" kojim čovjek može sačuvati zdravlje ili se, bolestan, izliječiti "za trošak od tri penija", i to onim što raste u Engleskoj, jer je to "najprikladnije za engleska tijela". Slijedi sedam točaka: kako se spremaju flasteri, masti, ulja i sirupi, koji planet vlada kojom biljkom, kada se bilje bere, kako se suši i čuva. Autor se potpisuje kao "student medicine i astrologije" (Student in Physick and Astrology; physick je u 17. stoljeću medicina). [3]
U rujnu 1653. izašlo je prvo prošireno izdanje, The English Physician Enlarged, s 369 lijekova od engleskog bilja koji dotad nisu bili tiskani; DNB bilježi da je, kao i prethodna knjiga, "imalo golemu prodaju". [2] Prije 1698. izašlo je pet izdanja, a ponovno se tiskalo 1802. i 1809. [2] Izdanje iz 1850., koje je danas dostupno na Gutenbergu, nosi naslov The Complete Herbal, ima "više od stotinu dodatnih biljaka", obojene ilustracije, "Ključ fizike" (Key to Physic) i Culpepera na naslovnici naziva "M.D.", što naslovnica iz 1652. ne čini. [1][3]
Zato valja razlikovati dva sloja. Natuknice citirane u ovom članku čitane su u izdanju iz 1850., čiji je dio dodan poslije autorove smrti; jesu li sve rečenice iste u izdanju iz 1653., ovdje nije provjereno. Njegov predgovor je datiran 1653., a tekst natuknica nosi njegov prepoznatljiv glas, ali to nije dokaz za svaku rečenicu. [1]
Zašto na engleskom, i protiv koga?
U uvodnom pismu čitatelju (5. rujna 1653.) Culpeper objašnjava motiv. Gerard i Parkinson, kaže, "nikad nisu dali nijedan mudar razlog" za ono što pišu, pa su mlade liječnike samo učili "kao što se papigu uči govoriti". On želi da svatko može "dati razlog za sve što govori ili čini". [1] Do razloga dolazi, piše, savjetujući se sa svojom "braćom, dr. Razumom i dr. Iskustvom", i s majkom Prirodom. [1]
Naslovom i cijenom ciljao je na običnog čitatelja. [3] Time je, prema DNB-u, ponovno zadirao u monopol koji su za sebe držali priznati medicinski pisci. [2] Već 1649. objavio je A Physical Directory, neovlašteni engleski prijevod službene londonske farmakopeje Kolegija liječnika. Kolegij je bio ogorčen, a rojalistički list Mercurius Pragmaticus napao ga je: prijevod je, kaže, načinjen "vrlo prljavo", Culpeper je bezbožnik i pijanica, a u svaki recept stavlja "skrupule pobune ili ateizma, uz opasnost trovanja tijela". [2] DNB drži da prijevod nema nijedan od navedenih nedostataka i da je napad potekao iz politike i od društava ljekarnika i kirurga čije je monopole Culpeper, prema optužbi, povrijedio. [2] Godine 1652. izašao je i letak koji ga ismijava zbog "izazova liječnicima". [2]
Ni sam nije blag prema Kolegiju. U natuknici o imeli piše da je mišljenje "našeg Kolegija" o tome koja je imela najdjelotvornija protivno Svetom pismu, a u natuknici o pelinu da Hipokrata i Galena Kolegij liječnika drži "da bi se njima hvalio, a ne da bi ih slijedio". [1]
Što je "astrološka botanika"?
Culpeperova se ideja može pročitati u predgovoru. Tko hoće znati razlog djelovanja bilja, piše, mora "gledati do zvijezda, astrološki"; bolest se, kaže, mijenja prema kretanju zvijezda. [1] U ranijim "astrološkim predavanjima" (Astrological Judgment of Diseases) objasnio je koji planet uzrokuje koju bolest, a u herbalu objašnjava koji je planet liječi, "simpatijom" ili "antipatijom". [1] Upute za uporabu knjige sažima u pet koraka: razmotriti koji planet uzrokuje bolest, koji je dio tijela pogođen i koji planet njime vlada; zatim bolest suzbiti biljem suprotnog planeta (bolesti Jupitera biljem Merkura, bolesti Marsa biljem Venere, bolesti svjetiljki biljem Saturna) ili ponekad biljem istog planeta: Sunce i Mjesec tako "svojim biljem" liječe oči, a Saturn slezenu. [1]
U natuknicama to izgleda ovako. Nakon opisa biljke, mjesta i vremena cvatnje slijedi odjeljak Government and virtues: planet, katkad zodijački znak, pa popis učinaka. Primjeri iz izdanja iz 1850. [1]:
- Planet. Biljka Amara dulcis (engl. bittersweet) "pod planetom je Merkurom", a All-heal "pod vlašću Marsa", "vruća, ljuta i kolerična". [1] Kopriva je također Marsova: Mars je "vruć i suh", a zima "hladna i vlažna", pa zato koprivin vršak u proljeće "troši flegmatične suvišnosti" koje je zima ostavila u tijelu. [1]
- Znak. Lovor je "drvo Sunca" i "pod nebeskim znakom Lava". [1] Pelin je Marsov, a Culpeper objašnjava da je lijek za ugrize miševa i štakora jer miševi pripadaju Mjesecu, čija je kuća Rak, a Mars u Raku "pada" (ima slab položaj). [1]
- Kakvoće i humori. Planet nosi kakvoće: Mars je "vruć i suh", a zima "hladna i vlažna". U opisima se javljaju i nazivi humora, "kolerični" za Marsov All-heal i "flegmatične suvišnosti" koje kopriva troši. [1]
- Ispravak drugih astrologa. O bunici piše da se čudi kako su je astrolozi mogli dodijeliti Jupiteru; po njemu je Saturnova, jer raste "na saturnskim mjestima", u jarcima i uz mjesta gdje se prazne nužnici. Obrazlaže: biljke koje najradije rastu na saturnskim mjestima saturnske su biljke. [1]
Planet je dakle Culpeperov odgovor na "tako kaže stari autor": tko zna koji planet vlada biljkom i bolešću, drži on, razlogom može zaključiti što vrijedi. Takvo zaključivanje on postavlja nasuprot onomu što naziva "školom predaje". [1]
Gdje je tu magija?
Culpeper u herbalu ne opisuje obrede, a knjiga nije grimoar. Ipak ima natuknica koje spominju vještičarstvo. Za Amaru dulcis piše da je "izvrsno dobra za uklanjanje vještičarstva u ljudi i zvijeri", a uz to navodi Tragusa, prema kojem Nijemci biljku vješaju stoci oko vrata kad se boje da ih je zadesilo takvo zlo. [1] Za lovor piše da "jako odolijeva vještičarstvu", pa prenosi da netko, "ako se ne vara", Mizaldus, kaže da ni vještica ni vrag, ni grom ni munja neće naškoditi čovjeku na mjestu gdje je lovor. [1] O imeli prenosi da Clusius tvrdi kako, ako se nosi oko vrata, otklanja vještičarstvo. [1] U sva tri slučaja Culpeper citira druge autore i ne tvrdi vlastito iskustvo. [1]
Njegov ton prema vlastitu zanatu često je podrugljiv. U natuknici o morskom pelinu ruga se "svetom pelinu": "njihovo davanje toliko svetosti biljkama razlog je da u njima ostaje tako malo"; doktori ga hvale, ljekarnici prodaju: "jedni moraju sačuvati ugled, a drugi zaraditi, i to je ključ posla." [1] Slično se u natuknici o kantarionu ruga davanju svetačkih imena biljkama; o tome vidi članak o kantarionu.
Legenda
Optužba iz 1649. da je Culpeper pijanica i ateist koji bolesnike izlaže trovanju potječe iz političkog pamfleta rojalističkog lista, a DNB je ocjenjuje kao napad političkih protivnika. [2]
Pretpostavka da je *The Complete Herbal* knjiga koju je Culpeper tako nazvao: naslovnica iz 1652. glasi *The English Physician* (u katalogu Wellcome Collectiona piše *Physitian*), a Culpeper se na njoj ne naziva doktorom. [3]
Pretpostavka da je sve što je tiskano pod njegovim imenom njegovo: izdanje iz 1850. samo navodi "više od stotinu dodatnih biljaka", a *Last Legacy* iz 1655. tiskao je suparnički tiskar. [1][2]
Kronologija
- 1616.: Rođen u Londonu (18. listopada). [2]
- oko 1640.: Otvara praksu u Spitalfieldsu. [2]
- 1649.: Objavljuje *A Physical Directory*, prijevod londonske farmakopeje. [2]
- 1651.: Objavljuje *Semeiotica Uranica* ("astronomsku prosudbu bolesti"). [2]
- 1652.: Izlazi *The English Physitian* (više inačica iste godine, s različitim impresumima). [3]
- rujan 1653.: Izlazi *The English Physician Enlarged*; uvodno pismo datirano je 5. rujna 1653. [1][2]
- 1654.: Umire u Spitalfieldsu (10. siječnja). [1][2]
- 1655.: Alice Culpeper piše da joj je muž ostavio 79 vlastitih ili prevedenih knjiga; Nathaniel Brooks tiska *Culpeper's Last Legacy*. [1][2]
- 1656.: Udovica u predgovoru osuđuje Brooksa i *Last Legacy* naziva dijelom krivotvorinom. [2]
- 1850.: Thomas Kelly u Londonu tiska *The Complete Herbal* s dodacima. [1]
Ključne osobe i pojmovi
- Alice Culpeper: Udovica; osporavala je posmrtno tiskane spise suparničkog tiskara. [1][2]
- Peter Cole: Londonski izdavač koji je s Culpeperom objavio *The English Physician Enlarged*. [2]
- Nathaniel Brooks: Suparnički tiskar koji je pod Culpeperovim imenom izdao *Last Legacy* i druge spise. [2]
- John Gerard i John Parkinson: Herbalisti koje Culpeper u predgovoru kritizira jer nisu dali razlog za ono što pišu. [1]
- Astrološka botanika: Raspodjela bilja prema planetima koji njime "vladaju" i povezivanje planeta s bolestima i dijelovima tijela. [1]
- Kolegij liječnika: Londonsko tijelo liječnika čiju je farmakopeju Culpeper preveo i kojem se u natuknicama rugao. [1][2]
Što znamo
- Culpeper je stvarna osoba: rođen 1616., umro 1654., radio kao astrolog i praktičar liječenja u Spitalfieldsu. [2]
- *The English Physitian* tiskan je 1652., a Culpeper se na naslovnici naziva "studentom medicine i astrologije" (Student in Physick and Astrology). [3]
- Zamisao astrološke botanike jasno je izložena u njegovu uvodnom pismu iz 1653.: planet uzrokuje bolest, planet je liječi, a razlog tražimo u zvijezdama. [1]
- Kad u natuknicama spominje djelovanje na vještičarstvo, Culpeper se poziva na druge autore (Tragus, Mizaldus, Clusius). [1]
- Napad iz 1649. na Culpepera i njegov prijevod političke je naravi; ocjena je DNB-a. [2]
- Poslije njegove smrti pod njegovim su imenom izlazili spisi čiju je autentičnost udovica osporavala, a DNB ih u glavnom smatra autentičnima. [2]
Otvorena pitanja
- Otvorena su samo naslovnica iz 1652. i izdanje iz 1850., a ne cjelovita izdanja iz 1652. i 1653. Što je Culpeper napisao u prvim izdanjima, a što je došlo poslije, zahtijeva usporedbu izdanja.
- Koliki je udio posmrtno tiskanih spisa njegov, DNB ocjenjuje "u glavnom" autentičnim, dok je udovica dio osporavala.
Povezane stranice
- William Lilly i Christian Astrology
- Ljekarnici i teriak: ljekarna u 16. i 17. stoljeću
- Tatula (Datura) u Gerardovu herbalu
- Velebilje (belladonna) u Gerardovu herbalu
- Dioskorid i De materia medica: što stari priručnik piše o mandragori, bunici i kukuti
- Kantarion (gospina trava) u Culpeperu i Frazeru
- Paracelzus
Za daljnje istraživanje
- Culpeper, N. *Astrological Judgment of Diseases* (posmrtno izdanje 1655.), o planetima koji uzrokuju bolesti.
- Za ljekarnike i teriak u Culpeperovo doba vidi članak o ljekarnicima i teriaku; za astrologa iz istog Londona članak o Williamu Lillyju; za biljke u Gerardovu herbalu članke o tatuli i velebilju.
Izvori
- Culpeper, N. The Complete Herbal (izdanje Thomasa Kellyja, London, 1850.): uvodno pismo čitatelju od 5. rujna 1653., bilješka o autoru, natuknice Amara Dulcis, All-heal, Nettles, Henbane, Misselto, The Bay Tree, Wormwood. Project Gutenberg #49513
- Culpeper, Nicholas (potpis S. L. L.). U: Dictionary of National Biography, 1885-1900
- N. Culpeper, The English physitian, London, 1652., frontispis i naslovnica (digitalna kopija Wellcome Collection, L0027967)