Tarot karta Obješeni: značenje, povijest i simbolika

Court de Gébelin tvrdi da je na karti izvorno bio čovjek koji oprezno drži nogu u zraku, a kartar ga je pogrešno pretvorio u obješenog. Waite u karti vidi život u zastoju, ne smrt.

Ukratko

  • U popisu značenja koji Waite sabire iz priručnika uz kartu stoje mudrost, oprez, razlučivanje, kušnje, žrtva, intuicija, proricanje i proročanstvo; obrnuta karta znači sebičnost, svjetinu i politički organizam. [1]
  • Court de Gébelin (1781.) drži da karta predstavlja Razboritost: prema njemu je lik izvorno bio čovjek koji pazi kamo će stati, s podignutom nogom (*pede suspenso*), a kartar ga je pogrešno pretvorio u obješenog. [2]
  • Waite piše da lik ukazuje na život u zastoju, ali na život, ne na smrt; u njegovu špilu lice izražava duboku zanesenost, a ne patnju. Karta je u marseilleskom špilu *Le Pandu*, a u špilu Visconti-Sforza (oko 1450.–1480.) čovjek već visi za nogu s vješala. [1][4][5]

Obješeni je karta XII u marseilleskom i u Waiteovu nizu. Na Dodalovoj karti natpis glasi Le Pandu [5], Morgan Library opisuje kartu iz 15. stoljeća kao čovjeka koji za nogu visi s vješala [4], Court de Gébelin 1781. piše o Razboritosti [2], a Waite 1910. o životu u zastoju [1].

Što tradicija kaže

U popisu značenja koji je Waite 1910. sastavio iz objavljenih priručnika kartu XII opisuju riječi mudrost, oprez, razlučivanje, kušnje, žrtva, intuicija, proricanje i proročanstvo. Obrnuta karta znači sebičnost, svjetinu i politički organizam. [1] To nije Waiteovo vlastito čitanje: proricateljska značenja velike arkane ocjenjuje umjetnima i proizvoljnima. [1]

Njegovo čitanje: vješala su u obliku križa tau, a lik, prema položaju nogu, tvori i križ s kukama (*fylfot*); oko glave je oreol. Drvo žrtve je živo, s lišćem; lice izražava duboku zanesenost, a ne patnju; cijeli lik sugerira život u zastoju, ali život, ne smrt. [1]

Karta je, piše, duboka, ali sav joj je smisao zastrt. Netočno je nazivana kartom mučeništva, razboritosti, Velikog djela i dužnosti: iscrpimo li sva objavljena tumačenja, nalazimo samo ispraznost. Sam kaže da karta izražava odnos, u jednom od svojih vidova, između Božanskog i Svemira. Prema njemu, tko razumije da je priča o njegovoj višoj naravi utkana u taj simbolizam, dobit će slutnje o velikom buđenju koje je moguće, i znat će da nakon svetog Misterija smrti postoji slavni Misterij uskrsnuća. [1]

Simbolika i povijest karte

**Visconti-Sforza (15. stoljeće).** Morgan Library opisuje kartu Hanged man iz špila Visconti-Sforza (Milano, oko 1450.–1480.) kao čovjeka koji visi za nogu s vješala. [4] Prikaz obješenog za nogu, dakle, postoji stoljećima prije Courta de Gébelina. [4]

**Marseilleski špil.** Na Dodalovoj karti (Lyon, između 1701. i 1715.) natpis glasi *Le Pandu*, a broj je otisnut kao IIX; muškarac visi naglavce između dva debla s odrezanim granama. [5]

**Court de Gébelin: Razboritost.** U raspravi iz 1781. Razboritost je jedna od četiriju kardinalnih kreposti i Egipćani je, drži, nisu mogli zaboraviti; ali je u špilu nema, nego je na njezinu mjestu, pod brojem XII, između Snage i Umjerenosti, čovjek obješen za noge. [2]

Court de Gébelin to objašnjava ovako: Razboritost se osjetilima može prikazati samo uspravnim čovjekom koji jednu nogu drži oslonjenu, a drugu pruža i drži u zraku, ispitujući kamo će je sigurno staviti; naslov karte bio je dakle čovjek s podignutom nogom, *pede suspenso*. Kartar koji to nije razumio napravio je od toga čovjeka obješenog za noge. [2]

Court de Gébelin dodaje da se pitalo zašto je u igri obješeni, pa se govorilo da je to pravedna kazna izumitelju igre za to što je u nju stavio Papesu. Budući da stoji između Snage, Umjerenosti i Pravde, zaključuje, jasno je da je izvorno trebala biti prikazana Razboritost. [2] To je njegovo tumačenje; ne navodi stariji prikaz ni izvor za izvorni naslov. Waite piše da se u tome Court de Gébelin prevario. [1]

**Drugi tumač istog sveska.** U prilogu potpisanom „M. le C. de M.“ dvanaesta je karta prikaz nezgoda koje napadaju ljudski život, čovjek obješen za nogu; to, piše, znači i da u ovom svijetu treba hodati razborito (*Suspenso pede*). [2]

**Lévi i Waiteov opis.** Waite navodi da Eliphas Lévi, na svoj najplići, ali uvjerljiv način, u liku vidi adepta vezanog svojim obvezama. Lik opisuje kao čovjeka obješenog naglavce o vješala, privezanog užetom oko jednoga gležnja, ruku svezanih otraga, s jednom nogom prekriženom preko druge. Prema drugom, prevladavajućem tumačenju, znači žrtvu; no sva sadašnja značenja ove karte Waite drži intuicijama proricatelja, bez prave vrijednosti na simboličkoj strani. [1]

**Prikazi iz 18. stoljeća.** Proricatelji osamnaestog stoljeća koji su tiskali tarot, piše, prikazuju poluženstvenog mladića u prsluku, uspravnog na jednoj nozi i labavo privezanog za kratak kolac zabijen u tlo. [1]

**Kasnija čitanja.** Joseph Campbell u knjizi *Tarot Revelations* (1993.), prema Hoferovu sažetku, Obješenog (XII) čita kao poruku da u kasnijem dobu čovjek mora umrijeti za javno mnijenje i živjeti pod načelom pravde. [3] Carl Gustav Jung u izlaganju od 1. ožujka 1933., prema istom izvoru, među slikama tarota koje su „arhetipske ideje“ spominje i čovjeka obješenog za noge. [3]

Što znamo

  • Na Dodalovoj karti XII (Lyon, između 1701. i 1715.) stoji natpis *Le Pandu*; u špilu Visconti-Sforza (oko 1450.–1480.) Morgan Library opisuje čovjeka koji visi za nogu s vješala. [4][5]
  • Court de Gébelin (1781.) u karti vidi Razboritost i tvrdi da je naslov izvorno glasio *pede suspenso*; to je njegovo tumačenje, a teza o egipatskom podrijetlu špila nije potvrđena (vidi *Povijest tarota*). [2]
  • Waite (1910.) značenja mudrosti, kušnji i žrtve navodi kao sklad starijih priručnika, a svoje čitanje, život u zastoju i odnos Božanskog i Svemira, daje posebno; sam piše da u svim objavljenim tumačenjima karte nalazi samo ispraznost. [1]
  • Prema Yaleovoj knjižnici, tarocchi su u 15. stoljeću bili kartaška igra, a karte su se za proricanje počele rabiti tek u 18. stoljeću. [6]
  • Jung (1933.) tarot opisuje kao slike s kojima se igra, kao što se nesvjesno igra svojim sadržajima; čovjeka obješenog za noge spominje kao primjer arhetipske ideje (prema Hoferu, 2009.). To je psihološko čitanje, a ne dokaz o podrijetlu karte. [3]

Povezane stranice

Izvori