Blizanci: znak zodijaka, osobine i povijest
Ptolemej zvijezde u glavama Blizanaca zove zvijezdom Apolona i zvijezdom Herkula, a Higin bilježi da u tom znaku neki nisu vidjeli Kastora i Poluksa nego Herkula i Apolona.

Ukratko
- Za Ptolemeja (2. stoljeće) Blizanci su "dvotjelesni" znak, kuća Merkura (uz Djevicu); s Vagom i Vodenjakom čine trokut kojem danju vlada Saturn, a noću Merkur. [1]
- William Lilly 1647. opisuje ga kao zračan, vruć, vlažan, sangviničan, dnevni, "zajednički" (dvotjelesni) i "ljudski" znak, dnevnu kuću Merkura, a tijelo pod njim kao uspravno, visoko i ravno, tamne, gotovo crne kose i prodorna oka. [2]
- Higin kaže da su mnogi astrolozi u tom znaku vidjeli Kastora i Poluksa, najbliskiju braću, a drugi Herkula i Apolona; izvori se razilaze i oko njihova podrijetla. [3][5]
- Znak u astrologiji je dio ekliptike od trideset stupnjeva, a ne zviježđe; dvostruko slijepi test iz 1985. nije pokazao da horoskopi pogađaju osobine bolje od slučaja. [1][6][7][8]
- Element: Zrak
- Planet: Merkur
- Razdoblje: otprilike od 21. svibnja do 20. lipnja, datumi se razlikuju po godini i tradiciji
Ime "dvotjelesnog" znaka Ptolemej tumači položajem u godini. Dvotjelesni su Blizanci, Djevica, Strijelac i Ribe, jer slijede čvrste znakove, a stoje između čvrstih i solsticijskih ili ekvinocijskih, pa "djelomice dijele" svojstva dvaju vremenskih stanja, onog što završava i onog što počinje. [1] Merkuru, koji se od Sunca nikad ne udaljuje više od jednog znaka, dani su preostali znakovi pored kuća svjetiljki, Blizanci i Djevica. [1] U trokutu Blizanci, Vaga, Vodenjak, sastavljenom od triju muških znakova, danju vlada Saturn zbog svoje "sekte", a noću Merkur; Blizanci leže prema ljetnom obratniku, a trokut je pretežno istočnog sastava. [1]
Što tradicija kaže
Ptolemej u drugoj knjizi veže znakove uz narode. Blizancima pripisuje Hirkaniju, Armeniju i Matijanu, a usred nastanjenog svijeta Kirenaiku, Marmariku i Donji Egipat. [1] Za Hirkanijce, Armence i Matijance kaže da su Blizancima i Merkuru "bliži" pa se lakše uzbude i skloniji su nevaljalstvu; za Kirenaiku, Marmariku, a osobito Donji Egipat, da su "promišljeni, inteligentni i spretni u svemu, osobito u traženju mudrosti i vjere", čarobnjaci i izvođači tajnih obreda, vješti u matematici. [1] To su opisi naroda, ne pojedinaca.
Zvijezde u Blizancima Ptolemej opisuje pojedinačno: one u stopalima djeluju poput Merkura i donekle Venere, sjajne u bedrima poput Saturna; od dviju sjajnih u glavama ona u prednjoj poput Merkura, a zove se i "Apolonova zvijezda", a ona u stražnjoj poput Marsa, a zove se i "Herkulova zvijezda". [1] Robbins u bilješci kaže da su to Kastor ("u prednjoj") i Poluks. [1]
U poglavlju o vremenu Ptolemej piše da Blizanci u cjelini daju "ujednačenu" temperaturu, a po dijelovima: početak je vlažan i razoran, sredina umjerena, a završetak mješovit i nepravilan; sjeverni dijelovi su vjetroviti i uzrokuju potrese, južni suhi i isušujući. [1]
Lilly 1647. u poglavlju XVI. *Christian Astrology* piše da je to "zračan, vruć, vlažan, sangviničan, dnevni, zajednički ili dvotjelesni, ljudski" znak, dnevna kuća Merkura, zračne trojnosti, zapadni i muški. [2] Tijelo koje mu pripisuje uspravno je, visoko i ravno, i kod muškarca i kod žene, put sangvinička, ali ne bistra nego tamna, ruke duge, a šake i stopala često kratki i mesnati; kosa tamna, gotovo crna, tijelo snažno i djelatno, oko prodorno i lješnjakove boje, a razum izvrstan i prosudan u svjetskim poslovima. [2]
Među mjestima pod Blizancima navodi obložene drvom sobe, žbuku i zidove kuća, dvorane ili mjesta gdje se igra, brda i planine, štagljeve, spremišta žita, škrinje i visoka mjesta. [2] Među zemljama navodi Lombardiju, Brabant, Flandriju, zapad i jugozapad Engleske i Armeniju, a među gradovima London, Louvain, Bruges, Nürnberg, Mainz i Bamberg. [2]
Lilly Blizance razlikuje i kao "dvotjelesne": znak predstavlja dva tijela, kao što Blizanci predstavljaju dva blizanca, a Ribe dvije ribe. [2] Za "ljudske" znakove piše da, ako neki od njih uzlazi ili ako je gospodar uzlaznog znaka u njima, prosuđuje se "uljudno vladanje", vrlo susretljiva i pristupačna osoba. [2] Opis osobe, kao i kod drugih znakova, vodi se znakom na horizontu u času pitanja, ne datumom rođenja.
Mit i povijest
Higin u *Astronomici* (2.22) kaže da su, prema mnogim astrolozima, to Kastor i Poluks; za njih navodi da su među braćom bili najsrdačniji, ne otimajući se za prvenstvo i ne radeći ništa bez zajedničke odluke. [3] Jupiter ih je zbog tih zasluga postavio među poznate zvijezde, a Neptun im je dao konje i moć da spašavaju brodolomnike. [3] Higin je zabilježio i druge odgovore: da su to Herkul i Apolon, a neki kažu Triptolem i Jasion, koje je ljubila Cerera. [3]
Higin donosi i dvije priče o Kastorovoj smrti (u Afidni, u ratu Lakedemonaca i Atenjana, ili kod Linkejeva i Idina napada na Spartu) te tvrdi da Homer kaže kako je Poluks bratu odstupio pola svojeg života pa svaki svijetli svaki drugi dan. [3] Higin to pripisuje Homeru.
Pindar (5. stoljeće prije Krista) priču pripovijeda drukčije: Kastor je smrtan i pada u borbi s Idom koji ga rani kopljem, a Zeus na Idu baci munju; Poluks moli da umre s bratom, na što mu Zeus ponudi izbor: besmrtnost uz svoje prijestolje ili dijeljenje svega s bratom, pola svojih dana pod zemljom, a pola na nebu. [5] Pindar kaže i da braća "svaki drugi dan mijenjaju stanište". [5]
O podrijetlu se izvori ne slažu: prema Heziodu (u navodu skolijasta) i Homerovim himnama (17 i 32) oba su Zeusovi sinovi, a u Pindara Zeus Poluksu kaže "ti si moj sin", dok je Kastorovo sjeme smrtno, od Ledina muža. [5] Higin u *Fabulama* (77) piše da je Zeus s Ledom imao Poluksa i Helenu, a Tindarej Kastora i Klitemnestru. [5] Podrijetlo se dakle u antičkim izvorima ne svodi na jednu priču.
Homerova himna Dioskurima (32) opisuje ih kao spasitelje brodova u oluji: mornari ih zazivaju, a oni se iznenada pojave "kako lete zrakom na žućkastim krilima" i smiruju vjetrove i valove. [5] To nije opis znaka, nego kulta.
Arat u pjesmi *Phaenomena* (3. stoljeće prije Krista) Blizance ne imenuje: stoje pod glavom Velike Medvjedice (Helike), Kočijaš se naginje uz njihovu lijevu ruku, a kroz njihove glave prolazi ljetni obratnički krug. [4] Za Arata su znak godišnjeg doba i položaja, ne braće.
Što kaže znanost
Astrološki Blizanci trideset su stupnjeva ekliptike koji slijede iza Bika, računajući od točke proljetnog ekvinocija; to nije zviježđe Blizanci. [1] Robbins u bilješci uz Ptolemejevo poglavlje I.10 upozorava da se takav znak "vrlo razlikuje" od zviježđa istog imena i da je zbog toga Origen prvi iznio prigovor astrologiji. [1]
NASA-in dokument Night Sky Networka tumači to ovako: zbog precesije, ljuljanja Zemljine osi s razdobljem od oko 26 000 godina, Sunce više ne zauzima tradicionalna zviježđa astroloških znakova; "znakovi" su pomaknuti otprilike za jedno zviježđe. Znak pokriva 30 stupnjeva, a granice suvremenih zviježđa različitih su veličina, pa Sunce pred svakim od njih ostaje različito dugo. [6]
Fizičar Shawn Carlson objavio je 1985. u časopisu *Nature* dvostruko slijepi test teze da se astrološkim kartama rođenja mogu točno opisati osobine ispitanika. [7] Prema opisu T. Jayaramana, sudjelovalo je 116 ispitanika i oko 28 astrologa; astrolozi su među tri psihološka profila trebali odabrati onaj koji pripada horoskopu, a očekivali su da će pogoditi barem u polovici slučajeva. U tom je izboru pogodak slučajem jedna trećina, i toliko su i pogodili. [8]
Američko nacionalno vijeće za geokozmička istraživanja, organizacija astrologa, pomagalo je u pripremi pokusa. [8]
Povezane stranice
Za daljnje istraživanje
- Atlas tajni: članak Astrologija (povijest, novinski horoskop, Carlsonov pokus).
- Povezano u kući: *Ptolemejev Tetrabiblos*, *William Lilly i Christian Astrology*, *Keplerovi horoskopi*.
Izvori
- Ptolemy. Tetrabiblos. Prijevod F. E. Robbins, Loeb Classical Library, Harvard University Press, 1940. (javno vlasništvo; poglavlja I.9, I.10, I.11, I.12, I.17, I.18, II.3 i II.11 s bilješkama prema digitalizaciji Billa Thayera)
- Lilly, W. Christian Astrology modestly treated of in three books, London 1647., poglavlje XVI. (Internet Archive, Wellcome Library)
- Hyginus. De astronomia (Astronomica) 2.22, latinski tekst (The Latin Library); prijevod navedenih mjesta s latinskog
- Aratus. Phaenomena. Prijevod G. R. Mair, Loeb Classical Library, 1921. Theoi Classical Texts Library
- Pindar, Nemean Ode 10; Hesiod, Catalogues of Women fr. 66; Pseudo-Hyginus, Fabulae 77; Homeric Hymns 17 i 32 (navodi na stranici Dioscuri, Theoi Project)
- Where are the Planets? Star Maps, NASA/JPL Night Sky Network i Astronomical Society of the Pacific, 2008.
- Carlson, S. (1985). A double-blind test of astrology. Nature, 318, 419-425. (otvoren je samo sažetak i popis literature na stranici časopisa)
- Jayaraman, T. (1997). Članak o astrologiji i znanstvenim provjerama, Institute of Mathematical Sciences, Chennai