Rak: znak zodijaka, osobine i povijest
Ptolemej Raku daje Mjesec za gospodara jer je to jedan od najsjevernijih znakova, Lilly 1647. ga zove znakom spora glasa, a Higin kaže da je rak među zvijezdama jer je ugrizao Herakla za nogu.

Ukratko
- Za Ptolemeja (2. stoljeće) Rak je solsticijski znak: kad je Sunce na njegovu početku, mijenja smjer i nastaje ljeto. Ženski je i uz Lava najsjeverniji znak, pa je "kuća" Mjeseca; u njemu Jupiter ima uzvišenje, a Mars "pad". [1]
- William Lilly 1647. opisuje ga kao hladan, vodenast, vlažan, flegmatičan, ženski i noćni znak, "jedinu kuću Mjeseca", "nijem i spor glasom", a tijelo pod njim kao nizak, okruglolik lik većeg gornjeg dijela, bijeljaste puti, tamnosmeđe kose i malih očiju. [2]
- Higin kaže da je rak među zvijezdama po Junoninoj milosti jer je ugrizao Herakla za nogu u borbi s lernejskom Hidrom; Apolodor priču o raku pripovijeda bez zviježđa. [3][5]
- Znak u astrologiji je dio ekliptike od trideset stupnjeva, a ne zviježđe; dvostruko slijepi test iz 1985. nije pokazao da horoskopi pogađaju osobine bolje od slučaja. [1][6][7][8]
- Element: Voda
- Planet: Mjesec
- Razdoblje: otprilike od 21. lipnja do 22. srpnja, datumi se razlikuju po godini i tradiciji
Rak je za Ptolemeja znak obrata. Dva su solsticijska znaka, piše, prvih trideset stupnjeva od ljetnog obratnika, Rak, i od zimskog, Jarac; Sunce se na početku tih znakova okreće, pa u Raku uzrokuje ljeto, a u Jarcu zimu. [1] Zašto Mjesecu pripada baš Rak, Ptolemej objašnjava zemljopisom neba: najsjeverniji su znakovi, a time i najbliži tjemenu i najplodniji toplinom, Rak i Lav, pa su ih dodijelili najvećim nebeskim tijelima, Lava, muškog, Suncu, a Rak, ženski, Mjesecu. [1] Rak je i s Škorpionom i Ribama u trokutu koji je ostavljen samo Marsu: s njim, zbog "sekte" i ženskosti znakova, Mjesec noću i Venera danju; Rak je blizu ljetnog kruga. [1] Jupiter, koji stvara plodne sjeverne vjetrove, seže najdalje na sjever u Raku, pa je Rak njegovo uzvišenje, a Mars u Raku ima "pad". [1]
Što tradicija kaže
Ptolemej u drugoj knjizi veže znakove uz narode. Raku pripisuje Numidiju, Kartagu i Afriku, a usred nastanjenog svijeta Bitiniju, Frigiju i Kolhidu. [1] Za Numiđane, Kartažane i Afrikance, koje drži bližima Raku i Mjesecu, kaže da su "društveni, trgovački i žive u velikom obilju"; za Bitinijce, Frigijce i Kolhiđane, također bliske Raku i Mjesecu, da su muškarci uglavnom "oprezni i poslušni", a većina žena, zbog Mjesečeva utjecaja, "muževna, zapovjedna i ratoborna", poput Amazonki. [1] To su opisi naroda, ne pojedinaca.
Zvijezde u Raku Ptolemej opisuje pojedinačno: dvije u očima djeluju poput Merkura i donekle Marsa, one u kliještima poput Saturna i Merkura, maglovito zgusnuće u prsima, zvano Jasle, poput Marsa i Mjeseca, a dvije uz njega, zvane Magarci, poput Marsa i Sunca. [1] Robbins u bilješci kaže da su Jasle Praesepe, popularnije Košnica. [1]
U poglavlju o vremenu Ptolemej piše da je Rak u cjelini znak "lijepa, toplog vremena", a po dijelovima: početak i područje Praesepea zagušljiv je, uz potrese i magle, sredina umjerena, a završetak vjetrovit. [1]
Lilly 1647. u poglavlju XVI. *Christian Astrology* piše da je Rak "jedina kuća Mjeseca" i prvi znak vodene, sjeverne trojnosti: vodenast, hladan, vlažan, flegmatičan, ženski, noćni, pomičan, solsticijski, "nijem i spor glasom", plodan, sjeverni. [2] Tijelo koje mu pripisuje nisko je i malo, s gornjim dijelom većim od donjeg, okruglim licem, bijeljastom puti, tamnosmeđom kosom i malim očima. [2]
Među mjestima pod Rakom navodi more, velike rijeke i plovne vode, a u unutrašnjosti mjesta uz rijeke, potoke, izvore i zdence, podrume, praonice, močvarna tla, jarke obrasle rogozom i šašem, morske nasipe, rovove i cisterne. [2] Među zemljama navodi Škotsku, Zeland, Nizozemsku, Prusku, Tunis, Alžir i Carigrad. [2]
Mit i povijest
Apolodor u *Biblioteci* (2.5.2) priču pripovijeda u sklopu Heraklova drugog zadatka, ubijanja lernejske Hidre: dok se Hidra omotala oko Heraklove noge, "golem rak" došao joj je u pomoć i ugrizao Herakla za stopalo, a Heraklo ga je ubio. [5] Frazer u bilješci dodaje da je rak za tu uslugu, prema drugim izvorima, postao zviježđe, i navodi Eratostena (koji se poziva na Panyasisa) i Higina. [5]
Higin u *Astronomici* (2.23) kaže da je rak po Junoninoj milosti postavljen među zvijezde jer je, kad je Heraklo stao protiv Hidre, iz močvare zagrizao njegovu nogu, a razbjesnjeni Heraklo ga je ubio. [3] Junona ga je, nastavlja, postavila među zvijezde kako bi bio među dvanaest znakova "koje najviše obuhvaća Sunčev put". [3]
Platon u *Eutidemu* (297c) raka spominje u usporedbi s raspravom: Heraklo se s Hidrom ne bi mogao nositi, a rak, "svježe, mislim, došao iz mora", dosađivao mu je ugrizima s lijeve strane, pa je pozvao nećaka Jolaja koji mu je pomogao. [5] Priču bilježi više pisaca, a o zviježđu govori samo Higin, uz Frazerovu bilješku s upućivanjem na Eratostena.
Arat u pjesmi *Phaenomena* (3. stoljeće prije Krista) raka ne veže uz mit. Rak stoji ispod struka Velike Medvjedice (Helike); krug koji označuje ljetni obrat Sunca prolazi kroz njegovu ljusku, a Arat ga vidi uspravnog, s očima s obje strane tog kruga. [4] Uz Raka je i maglovito Jasle s dvije zvijezde, Magarcima, koje služe kao vremenski znak; Arat piše da, ako Jasle iznenada nestanu na vedrom nebu, slijedi jaka oluja. [4]
Robbins u bilješci uz Ptolemejevo poglavlje II.10, pozivajući se na Bouché-Leclercqa, piše da je u egipatskoj "temi svijeta" Rak bio polazni znak, a egipatska je godina počinjala izlaskom Sirija, bliskog Raku; tek je nakon Posidonija Ovan definitivno prihvaćen kao početna točka zodijaka. [1]
Što kaže znanost
Astrološki Rak trideset su stupnjeva ekliptike koji počinju u točki ljetnog obratnika; to nije zviježđe Rak. [1] Robbins u bilješci uz Ptolemejevo poglavlje I.10 upozorava da se takav znak "vrlo razlikuje" od zviježđa istog imena i da je zbog toga Origen prvi iznio prigovor astrologiji. [1]
NASA-in dokument Night Sky Networka tumači to ovako: zbog precesije, ljuljanja Zemljine osi s razdobljem od oko 26 000 godina, Sunce više ne zauzima tradicionalna zviježđa astroloških znakova; "znakovi" su pomaknuti otprilike za jedno zviježđe. Znak pokriva 30 stupnjeva, a granice suvremenih zviježđa različitih su veličina, pa Sunce pred svakim od njih ostaje različito dugo. [6]
Fizičar Shawn Carlson objavio je 1985. u časopisu *Nature* dvostruko slijepi test teze da se astrološkim kartama rođenja mogu točno opisati osobine ispitanika. [7] Prema opisu T. Jayaramana, sudjelovalo je 116 ispitanika i oko 28 astrologa; astrolozi su među tri psihološka profila trebali odabrati onaj koji pripada horoskopu, a očekivali su da će pogoditi barem u polovici slučajeva. U tom je izboru pogodak slučajem jedna trećina, i toliko su i pogodili. [8]
Američko nacionalno vijeće za geokozmička istraživanja, organizacija astrologa, pomagalo je u pripremi pokusa. [8]
Povezane stranice
Za daljnje istraživanje
- Atlas tajni: članak Astrologija (povijest, novinski horoskop, Carlsonov pokus).
- Povezano u kući: *Ptolemejev Tetrabiblos*, *William Lilly i Christian Astrology*, *Keplerovi horoskopi*.
Izvori
- Ptolemy. Tetrabiblos. Prijevod F. E. Robbins, Loeb Classical Library, Harvard University Press, 1940. (javno vlasništvo; poglavlja I.9, I.10, I.11, I.12, I.17, I.18, I.19, II.3, II.10 i II.11 s bilješkama prema digitalizaciji Billa Thayera)
- Lilly, W. Christian Astrology modestly treated of in three books, London 1647., poglavlje XVI. (Internet Archive, Wellcome Library)
- Hyginus. De astronomia (Astronomica) 2.23, latinski tekst (The Latin Library); prijevod navedenih mjesta s latinskog
- Aratus. Phaenomena. Prijevod G. R. Mair, Loeb Classical Library, 1921. Theoi Classical Texts Library
- Apollodorus. The Library 2.5.2 (s Frazerovim bilješkama). Prijevod J. G. Frazer, Loeb Classical Library, 1921. Perseus Digital Library; Plato, Euthydemus 297c (navod na stranici Karkinos, Theoi Project)
- Where are the Planets? Star Maps, NASA/JPL Night Sky Network i Astronomical Society of the Pacific, 2008.
- Carlson, S. (1985). A double-blind test of astrology. Nature, 318, 419-425. (otvoren je samo sažetak i popis literature na stranici časopisa)
- Jayaraman, T. (1997). Članak o astrologiji i znanstvenim provjerama, Institute of Mathematical Sciences, Chennai