Vaga: znak zodijaka, osobine i povijest

Arat i Higin Vagu poznaju kao Škorpionova kliješta, Ptolemej je veže uz jesensku ravnodnevnicu i Veneru, a Lilly 1647. opisuje čovjeka pod njom kao visoka i vitka, okrugla i ljupka lica.

Ručno obojen bakrorez zvjezdane karte. Zlatna vaga s dva tasa visi u gornjem dijelu ploče. Desno od nje je Škorpion s kliještima, a iznad njega Zmijonosac sa zmijom; lijevo je Djevica s klasom, a pri dnu Hidra, Kentaur i Vuk. Zvijezde su označene zlatnim točkama.
Johannes Hevelius, ploča s Vagom iz zvjezdanog atlasa Firmamentum Sobiescianum (1687.-1690.), ručno obojen primjerak, javno vlasništvo, Wikimedia Commons (File:Johannes Hevelius - Libra.jpg)

Ukratko

  • Za Ptolemeja (2. stoljeće) Vaga je ekvinocijski znak, jer počinje u jesenskoj ravnodnevnici; muški je i dnevni, "kuća" Venere (uz Bika), u trokutu Blizanci, Vaga, Vodenjak, a Saturn u njoj ima "uzvišenje", dok je Suncu Vaga "pad". [1]
  • William Lilly 1647. opisuje je kao zračan, vruć i vlažan, sangvinički, muški, pomični, ravnodnevni i "ljudski" znak, a čovjeka pod njom kao uspravna, visoka i vitka, okrugla i ljupka lica, žućkaste, glatke i duge kose. [2]
  • Arat (3. stoljeće prije Krista) na tom mjestu neba nema Vagu nego Kliješta, "slabog sjaja"; Higin kaže da su "naši pisci" jedan dio Škorpiona nazvali Vagom. Ime Vaga ušlo je u opću uporabu u 1. stoljeću prije Krista. [1][3][4]
  • Znak od trideset stupnjeva ekliptike nije zviježđe; test astrologije iz 1985. nije pokazao da horoskop opisuje osobine bolje od slučaja. [1][6][7][8]

Zašto Vaga počinje u jesenskoj ravnodnevnici, Ptolemej objašnjava godišnjim dobom: ekvinocijski su znakovi Ovan i Vaga jer Sunce na njihovu početku čini noći "točno jednakima danima". [1] Ta su dva znaka, kaže, smatrana muškima i dnevnima, a dodatni je razlog što ekvinocijski krug koji kroz njih prolazi dovršava "prvo i najsnažnije gibanje cijeloga svemira". [1] Venera je "umjerena" i ispod Marsa, pa su joj dana sljedeća dva znaka, "iznimno plodna", Vaga i Bik. [1] Trokut Blizanci, Vaga, Vodenjak sastavljen je od tri muška znaka, nema veze s Marsom nego sa Saturnom i Merkurom; Saturn njime vlada danju, a Merkur noću. [1] Sunce u Ovnu prelazi u sjeverni, viši poluobruč, a u Vagi u južni, niži, pa je Ovan Sunčevo uzvišenje, a Vaga njegov "pad"; Saturn, kao Sunčeva suprotnost, uzima Vagu za uzvišenje. [1]

Što tradicija kaže

Ptolemej u drugoj knjizi opisuje narode, ne pojedince. Baktriju, Kaspiju i Serike, kaže, vežu uz Vagu i Veneru: "bogati su, štovatelji Muza i raskošniji", dok su Tebaida, Oaza i Troglodita također bliski Vagi i Veneri, "pa su žešće i življe naravi i žive u obilju". [1]

Zvijezde u Kliještima Ptolemej opisuje pojedinačno: one na samim krajevima djeluju poput Jupitera i Merkura, one u sredini poput Saturna i, manje, Marsa. [1] U poglavlju o vremenu piše da je Vaga u cjelini "promjenljiva i nestalna", a da su njezini sjeverni dijelovi vjetroviti. [1]

Lilly 1647. u poglavlju XVI. *Christian Astrology* piše: Vaga je zračan, vruć, vlažan, sangvinički, muški, pomični, ravnodnevni, "kardinalni", "ljudski" i dnevni znak zračne trojnosti, zapadni. [2] Tijelo koje joj pripisuje dobro je građeno, uspravno, visoko i "više vitko nego debelo", lice okruglo, ljupko i lijepo, put čisto sangvinička, kosa žućkasta, glatka i duga. [2]

Mjesta pod Vagom: tlo uz vjetrenjače, pilane i radionice bačvara, obronci brda i vrhovi planina, tereni za lov sokolima i lov, pjeskovita i šljunkovita polja, čist i oštar zrak, gornje sobe u kućama i potkrovlja. [2] Među zemljama Lilly navodi višu Austriju, Savoju, Alzas, Livoniju, a među gradovima Lisabon, Beč i Piacenzu. [2] U poglavlju XVII. Lilly uči da se osoba prosuđuje prema znaku kuće koja je označuje, znaku u kojem je gospodar te kuće i znaku u kojem je Mjesec, a popis mjesta i zemalja služi kad se traži izgubljena stvar ili procjenjuje putovanje. [2]

Mit i povijest

Kod Arata ovaj dio neba nema Vagu. U pjesmi *Phaenomena* piše da ispod zavijenog tijela Zmije valja potražiti "moćna Kliješta"; slabo su osvijetljena i nikako sjajna. [3] U popisu zodijaka stoji "iza Djevice Kliješta i sam Škorpion i Strijelac i Jarac", a na drugom mjestu spominje i uzlazak Kliješta, "premda slabo sjaju". [3] U Mairovu prijevodu uz "Kliješta" u uglatim je zagradama dodano "Libra"; to je dodatak izdanja, a ne Aratov tekst.

Higin u *Astronomici* (2.26) piše da je znak Škorpion "podijeljen u dva dijela zbog velikog raspona kliješta"; jedan od njih "naši su pisci nazvali Vagom". Higin za taj dio ne navodi nikakav zaseban mit: ostatak natuknice govori o Škorpionu i Orionu. [4]

Robbins u bilješci uz Ptolemeja bilježi da su "Kliješta Škorpiona" bila raniji naziv za dio neba koji je poslije nazvan Vagom (Zygos), a da je novi naziv ušao u opću uporabu u 1. stoljeću prije Krista; Ptolemej rabi oba imena. [1]

Popis zvjezdanih mitova na stranici Theoi Project bilježi Vagu kao "Astrejine terezije" i upućuje na Higina 2.25, ali Higinov tekst o Djevici, u kojem se spominju Astrej i Pravda, o terezijama ne govori, a ni Aratovi odlomci Vagu ne povezuju s Pravdom. [3][4][5]

Što kaže znanost

Ptolemejeva i Lillyjeva Vaga trideset je stupnjeva ekliptike koji počinju u jesenskoj ravnodnevnici, ne zviježđe. [1] NASA-in dokument Night Sky Networka upozorava da se astrološki znakovi ne smiju miješati s astronomskim zviježđima: znakovi pokrivaju po 30 stupnjeva, a granice suvremenih zviježđa različitih su veličina. [6]

Zbog precesije, ljuljanja Zemljine osi s razdobljem od oko 26 000 godina, Sunce više ne zauzima tradicionalna zviježđa astroloških znakova; znakovi se ne poklapaju s istoimenim zviježđima i pomaknuti su otprilike za jedno zviježđe. [6]

Dvostruko slijepi test koji je Shawn Carlson objavio 1985. u *Natureu* provjeravao je mogu li se astrološkim kartama rođenja točno opisati osobine ispitanika. [7] Prema Jayaramanovu opisu, uz 116 ispitanika i oko 28 astrologa rezultat nije bio bolji od slučaja. [8]

Povezane stranice

Za daljnje istraživanje

  • Atlas tajni: članak Astrologija.
  • Povezano u kući: *Ptolemejev Tetrabiblos*, *William Lilly i Christian Astrology*, *Keplerovi horoskopi*, *Horoskop i znakovi zodijaka*.

Izvori