Hodanje ispod ljestava: zašto nosi nesreću i odakle dolazi
Najraniji otvoreni zapis, Groseov iz 1787., nesreću ispod ljestava veže uz ženidbu, a ne uz vješala: tko prođe ispod njih, možda se te godine neće oženiti. U otvorenim izvorima vješala se javljaju tek 1885., u pomorskim vjerovanjima.
Ukratko
- Grose 1787. piše da je nesretno hodati ispod ljestava jer to može spriječiti da se te godine oženiš; u njegovu zapisu nema ni vješala ni Trojstva. [1]
- Brand u izdanju H. Ellisa Groseov zapis ponavlja u poglavlju o ženidbenim vjerovanjima, uz druga vjerovanja o sreći i nesreći u braku. [2]
- Vješala se u otvorenim izvorima javljaju kasnije: Bassett 1885. među pomorskim vjerovanjima bilježi da će, kako kažu predaje, tko prođe ispod ljestava na kopnu biti obješen, bez navedenog izvora. [3]
- U Meltonovu popisu od 33 znaka iz 1620. ljestava nema. [4]
- Žeželj i suradnici (2009.) u laboratorijskom su pokusu sudionicima ponudili da prođu ispod ljestava ili ih zaobiđu. [5]
Ljestve su tipično praznovjerje koje se prepričava s gotovim objašnjenjem, najčešće o vješalima ili o trokutu. Najstariji zapisi, međutim, govore nešto drugo: ljestve se pojavljuju uz ženidbu, a vješala tek otprilike stoljeće kasnije i uz mornare. [1][3]
Što vjerovanje kaže
Grose (1787.) ljestve navodi među znakovima nesreće: nesretno je hodati ispod njih, jer to može spriječiti da se te godine oženiš. [1]
Brand (izdanje H. Ellisa, 1875.-1877.) piše da Grose bilježi pučko praznovjerje da je nesretno hodati ispod ljestava jer to može spriječiti ženidbu te godine, a seoski običaji u vezi s vremenima sretnima i nesretnima za ženidbu, kaže, drže se i danas. [2]
Bassett (1885.) među pomorskim vjerovanjima bilježi da je nesretno nekome pružiti nešto kroz ljestve te da će, prema predaji, biti obješen tko na kopnu prođe ispod ljestava. [3]
Odakle dolazi
Najraniji zapis koji se u otvorenim izvorima našao jest Groseov iz 1787.; on kao posljedicu navodi neženidbu, bez ikakva objašnjenja. Brand, koji ga navodi u poglavlju o ženidbenim znakovima, također ne daje razlog. [1][2]
Vješala se prvi put javljaju u Bassettovoj knjizi o vjerovanjima mornara (1885.): „predaje“ kažu da će biti obješen tko prođe ispod ljestava na kopnu. Bassett ne navodi ni izvor ni mjesto, pa se ne vidi je li riječ o starijem vjerovanju. [3]
Ni Groseov ni Bassettov zapis ne spominju trokut koji ljestve tvore sa zidom niti Sveto Trojstvo, a objašnjenja o starom Egiptu u otvorenim izvorima uopće nema. Ta se tumačenja ovdje ne mogu potkrijepiti zapisima. [1][3]
Što kaže znanost
Žeželj, Pavlović, Vladisavljević i Radivojević (2009., Psihologija, Beograd) izradili su ljestvicu praznovjernosti od 44 čestice i provjerili je u dvije situacije ponašanja. U jednoj su sudionicima u računalnom laboratoriju stavili u priliku da prođu ispod ljestava ili ih zaobiđu; druga je bila prosljeđivanje lančane e-poruke „za sreću“. [5]
Prema sažetku, skupina sudionika koji su pokazali barem jedno praznovjerno ponašanje značajno se razlikovala u prosječnoj ocjeni na ljestvici od skupine koja nije pokazala nijedno. Rad provjerava mjerni instrument, a ne govori ima li hodanje ispod ljestava posljedice. [5]
Povezane stranice
Izvori
- Grose, F. A Provincial Glossary, with a Collection of Local Proverbs, and Popular Superstitions. London: S. Hooper, 1787., str. 63
- Brand, J. Observations on the Popular Antiquities of Great Britain, novo izd. H. Ellis, sv. 2. London: George Bell, 1875.-1877., poglavlje „Divinations at weddings“, str. 167
- Bassett, F. S. Legends and Superstitions of the Sea and of Sailors. Chicago i New York: Belford, Clarke & Co., 1885., str. 433 (kazalo: Ladder)
- Melton, J. Astrologaster, or, The figure-caster. London, 1620., „A catalogue of many superstitious ceremonies“, str. 45-47 (digitalizirani primjerak Wellcome Collection; u popisu od 33 znaka nema ljestava)
- Žeželj, I., Pavlović, M., Vladisavljević, M. i Radivojević, B. (2009). Construction and behavioral validation of superstition scale. Psihologija, 42(2), 141-158 (otvoren sažetak).