Petak 13.: odakle praznovjerje
Petak i broj trinaest u starim se izvorima javljaju odvojeno: Grose 1787. petak veže uz početak posla, a trinaestero u sobi uz smrt u godini. Prvi spoj u jedan dan, prema Kongresnoj knjižnici, potječe iz Francuske 19. stoljeća, a ne od templara.

Ukratko
- Grose 1787. bilježi dva odvojena vjerovanja: petak je nesretan dan za početak novog posla, a kad se u sobi nađe trinaest osoba, jedna će umrijeti u godini. Petak 13. kao jedan dan on ne spominje. [3]
- Prema Stephenu Winicku iz Kongresne knjižnice dva su se vjerovanja spojila u Francuskoj u prvoj polovici 19. stoljeća; najraniji navod koji daje je iz 1834. [4]
- Priču da vjerovanje potječe od uhićenja templara u petak 13. listopada 1307. Winick drži kasnijom: po njemu je nitko s praznovjerjem nije povezivao do 20. stoljeća. [4]
- Rad u BMJ-u iz 1993. našao je više primitaka u bolnicu nakon prometnih nesreća petkom 13., a finski podaci iz 1989.-2002. nisu pokazali razliku. [5][6]
Danas se petak 13. smatra nesretnim danom, a strah od njega ima i stručno ime. Izvori, međutim, pokazuju da je riječ o spoju dvaju starijih vjerovanja, koji se dugo ni u jednom zapisu ne javlja zajedno. [3][4]
Što vjerovanje kaže
U zapadnoj kulturi petak 13. smatra se nesretnim; Winick bilježi da petak nije nesretan u židovstvu, islamu, hinduizmu i većini zemalja u kojima kršćani nisu većina. [4]
Grose petak opisuje kao dan kad se, prema "općem mnijenju", ne bi smio započinjati novi posao ili pothvat; Brand u izdanju H. Ellisa to ponavlja i dodaje navod londonskog trgovca da u tom gradu nitko ne počinje posao, to jest ne otvara dućan prvi put, u petak. [2][3]
Grose trinaest vezuje uz sobu: kad se u njoj nađe trinaest osoba, jedna će umrijeti u godini. [3]
U hrvatskim zapisima iz 1896. u Praputniku nitko ne prosi djevojku utorkom ni petkom, a u zapisima iz Crne Gore ne valja iz tora davati gnoj petkom, jer bi to škodilo stoci. [7]
Odakle dolazi
U Meltonovu popisu od 33 "praznovjernih obreda" iz 1620. nema ni petka ni broja trinaest. [1]
Winick ne nalazi spoj petka i trinaestice prije 1834.: najraniji navod koji daje je iz *Revue de Paris* (1834.), gdje se kaže da su to uvijek petci i brojevi trinaest koji donose nesreću. Francuski tekstovi iz 1858. (vodvilj) i 1870-ih (roman *Lélia*) vjerovanje već podrazumijevaju kao poznato, a američki list 1886. još ga je prikazao kao francusku šalu. [4]
Winick navodi da mnogi broj 13 povezuju s Posljednjom večerom, ali da Biblija ne kaže da je Juda bio trinaesti gost; petak možda dolazi od raspeća i kršćanskog posta petkom. [4]
Tri priče o podrijetlu Winick uvrštava u "metafolklor", priče o vjerovanjima: gozba dvanaestorice bogova na koju Loki dolazi kao trinaesti (nema je ni u pjesničkoj ni u proznoj Eddi), "izostavljeni 13. članak" Hamurabijeva zakonika (zakoni na steli nisu numerirani) i templari. [4]
O templarima: u petak 13. listopada 1307. počela su uhićenja templara u Francuskoj, ali Winick piše da tu zgodu s praznovjerjem nitko nije povezao do 20. stoljeća, a da je priču poslije popularizirao, među ostalim, roman Dana Browna *Da Vincijev kod*. [4]
Roman Thomasa W. Lawsona *Petak, trinaesti* (1907.) često se navodi kao početak, ali Winick pokazuje da njegovi likovi već vjeruju u burzovni "dan nesreće, petak trinaesti"; roman je dakle vjerovanje proširio, a nije ga stvorio. [4]
Hrvatski zapisi trinaest ne bilježe kao nesretan broj. U molitvi-brojalici u Sv. Jakovu kraj Bakra (1896.) "trinajst je sam gospodin Bog", a u zapisu iz 1903. (M. Kurjaković, Molitve) "trinaest je sam Gospodin Bog". [7]
Što kaže znanost
Scanlon i suradnici (BMJ, 1993.) usporedili su petak 13. i petak 6. u regiji South West Thames: na južnom dijelu obilaznice M25 bilo je znatno manje vozila, broj kupaca u supermarketima nije se bitno razlikovao, a primitaka u bolnicu zbog prometnih nesreća bilo je 65 prema 45. Autori zaključuju da je "petak 13. nesretan za neke" i da rizik može biti veći do 52 posto. [5] Riječ je o kratkoj retrospektivnoj usporedbi u jednoj regiji; broj prijema nije individualni rizik, pa rezultat ne dokazuje da sam datum povećava rizik nesreće. Otvoren je sažetak.
Radun i Summala (2004.) usporedili su 21 petak 13. u Finskoj od 1989. do 2002. s okolnim petcima i nisu našli značajnu razliku u nesrećama žena ni muškaraca; napominju da zbog nedostatka podataka o izloženosti ne mogu isključiti učinak tjeskobe vezane uz praznovjerje. [6] Otvoren je sažetak.
Povezane stranice
Izvori
- Melton, J. Astrologaster, or, The figure-caster. London, 1620., "A catalogue of many superstitious ceremonies", str. 45-47 (digitalizirani primjerak Wellcome Collection; u popisu od 33 znaka nema petka ni trinaest)
- Brand, J. Observations on the Popular Antiquities of Great Britain, novo izd. H. Ellis, sv. 2. London: George Bell, 1875.-1877., poglavlje "Days lucky or unlucky", str. 48
- Grose, F. A Provincial Glossary, with a Collection of Local Proverbs, and Popular Superstitions. London: S. Hooper, 1787., str. 65 (petak) i 69 (trinaest osoba)
- Winick, S. On the Possible Origins of Friday the Thirteenth: Metafolklore, Fear, and Fun. Folklife Today, Library of Congress, 12. prosinca 2024.
- Scanlon, T. J., Luben, R. N., Scanlon, F. L. i Singleton, N. (1993). Is Friday the 13th bad for your health? BMJ, 307(6919), 1584-1586.
- Radun, I. i Summala, H. (2004). Females do not have more injury road accidents on Friday the 13th. BMC Public Health, 4, 54.
- Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, sv. 1 (1896.): J. Bujanović, Praputnik, str. 188; M. M. Jovović, Crnogorski prilozi, str. 100; zbirka T. Smičiklasa, Sv. Jakov kraj Bakra, str. 207; sv. 8 (1903.): M. Kurjaković, Molitve, str. 123-125