Petak 13.: odakle praznovjerje

Petak i broj trinaest u starim se izvorima javljaju odvojeno: Grose 1787. petak veže uz početak posla, a trinaestero u sobi uz smrt u godini. Prvi spoj u jedan dan, prema Kongresnoj knjižnici, potječe iz Francuske 19. stoljeća, a ne od templara.

Zidna slika: za dugim stolom prekrivenim bijelim stolnjakom sjedi trinaest muškaraca, u sredini Isus, a apostoli oko njega u četiri skupine po troje, uz jednu ili dvije gestom uznemirene skupine; iza njih su tri prozora s pogledom na krajolik
Leonardo da Vinci, Posljednja večera, 1495.-1498., javno vlasništvo, Wikimedia Commons (File:Leonardo da Vinci (1452-1519) - The Last Supper (1495-1498).jpg)

Ukratko

  • Grose 1787. bilježi dva odvojena vjerovanja: petak je nesretan dan za početak novog posla, a kad se u sobi nađe trinaest osoba, jedna će umrijeti u godini. Petak 13. kao jedan dan on ne spominje. [3]
  • Prema Stephenu Winicku iz Kongresne knjižnice dva su se vjerovanja spojila u Francuskoj u prvoj polovici 19. stoljeća; najraniji navod koji daje je iz 1834. [4]
  • Priču da vjerovanje potječe od uhićenja templara u petak 13. listopada 1307. Winick drži kasnijom: po njemu je nitko s praznovjerjem nije povezivao do 20. stoljeća. [4]
  • Rad u BMJ-u iz 1993. našao je više primitaka u bolnicu nakon prometnih nesreća petkom 13., a finski podaci iz 1989.-2002. nisu pokazali razliku. [5][6]

Danas se petak 13. smatra nesretnim danom, a strah od njega ima i stručno ime. Izvori, međutim, pokazuju da je riječ o spoju dvaju starijih vjerovanja, koji se dugo ni u jednom zapisu ne javlja zajedno. [3][4]

Što vjerovanje kaže

U zapadnoj kulturi petak 13. smatra se nesretnim; Winick bilježi da petak nije nesretan u židovstvu, islamu, hinduizmu i većini zemalja u kojima kršćani nisu većina. [4]

Grose petak opisuje kao dan kad se, prema "općem mnijenju", ne bi smio započinjati novi posao ili pothvat; Brand u izdanju H. Ellisa to ponavlja i dodaje navod londonskog trgovca da u tom gradu nitko ne počinje posao, to jest ne otvara dućan prvi put, u petak. [2][3]

Grose trinaest vezuje uz sobu: kad se u njoj nađe trinaest osoba, jedna će umrijeti u godini. [3]

U hrvatskim zapisima iz 1896. u Praputniku nitko ne prosi djevojku utorkom ni petkom, a u zapisima iz Crne Gore ne valja iz tora davati gnoj petkom, jer bi to škodilo stoci. [7]

Odakle dolazi

U Meltonovu popisu od 33 "praznovjernih obreda" iz 1620. nema ni petka ni broja trinaest. [1]

Winick ne nalazi spoj petka i trinaestice prije 1834.: najraniji navod koji daje je iz *Revue de Paris* (1834.), gdje se kaže da su to uvijek petci i brojevi trinaest koji donose nesreću. Francuski tekstovi iz 1858. (vodvilj) i 1870-ih (roman *Lélia*) vjerovanje već podrazumijevaju kao poznato, a američki list 1886. još ga je prikazao kao francusku šalu. [4]

Winick navodi da mnogi broj 13 povezuju s Posljednjom večerom, ali da Biblija ne kaže da je Juda bio trinaesti gost; petak možda dolazi od raspeća i kršćanskog posta petkom. [4]

Tri priče o podrijetlu Winick uvrštava u "metafolklor", priče o vjerovanjima: gozba dvanaestorice bogova na koju Loki dolazi kao trinaesti (nema je ni u pjesničkoj ni u proznoj Eddi), "izostavljeni 13. članak" Hamurabijeva zakonika (zakoni na steli nisu numerirani) i templari. [4]

O templarima: u petak 13. listopada 1307. počela su uhićenja templara u Francuskoj, ali Winick piše da tu zgodu s praznovjerjem nitko nije povezao do 20. stoljeća, a da je priču poslije popularizirao, među ostalim, roman Dana Browna *Da Vincijev kod*. [4]

Roman Thomasa W. Lawsona *Petak, trinaesti* (1907.) često se navodi kao početak, ali Winick pokazuje da njegovi likovi već vjeruju u burzovni "dan nesreće, petak trinaesti"; roman je dakle vjerovanje proširio, a nije ga stvorio. [4]

Hrvatski zapisi trinaest ne bilježe kao nesretan broj. U molitvi-brojalici u Sv. Jakovu kraj Bakra (1896.) "trinajst je sam gospodin Bog", a u zapisu iz 1903. (M. Kurjaković, Molitve) "trinaest je sam Gospodin Bog". [7]

Što kaže znanost

Scanlon i suradnici (BMJ, 1993.) usporedili su petak 13. i petak 6. u regiji South West Thames: na južnom dijelu obilaznice M25 bilo je znatno manje vozila, broj kupaca u supermarketima nije se bitno razlikovao, a primitaka u bolnicu zbog prometnih nesreća bilo je 65 prema 45. Autori zaključuju da je "petak 13. nesretan za neke" i da rizik može biti veći do 52 posto. [5] Riječ je o kratkoj retrospektivnoj usporedbi u jednoj regiji; broj prijema nije individualni rizik, pa rezultat ne dokazuje da sam datum povećava rizik nesreće. Otvoren je sažetak.

Radun i Summala (2004.) usporedili su 21 petak 13. u Finskoj od 1989. do 2002. s okolnim petcima i nisu našli značajnu razliku u nesrećama žena ni muškaraca; napominju da zbog nedostatka podataka o izloženosti ne mogu isključiti učinak tjeskobe vezane uz praznovjerje. [6] Otvoren je sažetak.

Povezane stranice

Izvori