Sjedenje na uglu stola: zašto se kaže da se nećeš udati
Poljski zapisi iz 2010.-2012. među stvarima koje mlade žene trebaju izbjegavati ako žele naći partnera navode i sjedenje na uglu stola. U Meltonovu popisu iz 1620. i u Zborniku (1896.-1907.) toga nema. Što se o vjerovanju može provjeriti?
Ukratko
- Mianecki (2016.): u zapisima prikupljenim 2010.-2012. u središnjoj i sjevernoj Poljskoj mlade žene koje žele naći partnera trebale bi, među ostalim, izbjegavati sjedenje na uglu stola. [1]
- Kurir 2019. među srpska praznovjerja uvrštava „ne sedajte na ćošak stola – nećete se udati“, bez objašnjenja i bez izvora. [2]
- U Meltonovu popisu od 33 „praznovjerna obreda“ (1620.) i u pretraženim svescima Zbornika za narodni život i običaje (1896.-1907.) takvog znaka nije nađeno. [3][4]
Vjerovanje se danas prepričava kao staro, a u otvorenim izvorima nađeni su za sada samo noviji zapisi. To ne dokazuje da je mlado, nego samo da se starija potvrda ovdje ne može pokazati. [1][2][3][4]
Što vjerovanje kaže
Mianecki piše o suvremenom usmenom folkloru o vjenčanju i udaji, ne o opisu starog običaja. U građi koju su 2010.-2012. prikupili slušatelji njegova poslijediplomskog studija u središnjoj i sjevernoj Poljskoj mlade djevojke, ako žele „naći svoju drugu polovicu“, trebaju izbjegavati zviždanje u kući, sjedenje na uglu stola i pjevanje uz obrok. [1]
Kurir (20. 11. 2019.) u uvodu članka o praznovjerjima koja Srbi prenose s naraštaja na naraštaj navodi, među ostalim, da se ne sjedi na ćošku stola jer se nećeš udati. Članak ne objašnjava zašto ni odakle vjerovanje dolazi. [2]
U oba zapisa pravilo je isto: sjedenje na uglu stola veže se uz izostanak udaje. Zapisi ne navode ni razlog ni kakvo bi mjesto za stolom bilo „dobro“. [1][2]
Odakle dolazi
Ni Mianecki ni Kurir ne daju podrijetlo vjerovanja. Mianecki ga navodi kao jedan od savjeta mladim ženama, uz zviždanje i pjevanje uz obrok, a ne kao zasebno tumačenje. [1][2]
U Meltonovu popisu od 33 znaka iz 1620. nema ni stola ni sjedenja. Jedini znak o ljubavi među parom (25.) kaže da je loše ljubljenoj osobi darovati par noževa jer se time reže ljubav među njima. [3]
U pretraženom tekstu dvanaest svezaka Zbornika (1896.-1907.), koji bilježi vjerovanja iz Hrvatske i susjedstva, zapis o sjedenju na uglu stola nije nađen; pretraga se oslanja na strojno prepoznat tekst pa nije potpuno pouzdana. [4]
Što kaže znanost
Whitson i Galinsky (2008.) u šest pokusa pokazuju da ljudi koji osjećaju manjak nadzora češće uočavaju uzorke u nasumičnim podacima, među ostalim razvijaju praznovjerja. Rad ne ispituje sjedenje za stolom ni udaju. [5]
Otvorena pitanja
- Gdje i kada je vjerovanje prvi put zabilježeno? Otvoreni zapisi iz razdoblja prije 2010. nisu nađeni.
- Postoji li hrvatski zapis? U pregledanim izvorima (Zbornik 1896.-1907., Hrčak) nije nađen; to je praznina, a ne dokaz da vjerovanja nema. [4]
Povezane stranice
Izvori
- Mianecki, A. (2016). Zaślubiny we współczesnym folklorze słownym Polaków. Literatura Ludowa, 3, 5-15 (otvoren pristup), odlomak o svakodnevnim savjetima mladim djevojkama
- Kurir.rs, 20. 11. 2019., članak o srpskim praznovjerjima (naslov u adresi poveznice; uvod članka, bez navedenog izvora)
- Melton, J. Astrologaster, or, The figure-caster. London, 1620., „A catalogue of many superstitious ceremonies“, str. 45-47, točka 25 (digitalizirani primjerak Wellcome Collection; u popisu od 33 znaka nema stola)
- Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, knj. I.-XII. Zagreb: JAZU, 1896.-1907. (digitalizirano izdanje; pretražen strojno prepoznat tekst svih dvanaest svezaka)
- Whitson, J. A. i Galinsky, A. D. (2008). Lacking control increases illusory pattern perception. Science, 322(5898), 115-117 (otvoren sažetak).