Sanjati vodu: značenje sna
Bistra i mirna rijeka za Artemidora je dobra robovima, strankama u parnici i putnicima, a mutna znači prijetnju gospodara i sudaca; Miller je 1901. razlikovao bistru i mutnu vodu, a Freud je pojedine snove o vodi čitao kao rođenje.

Ukratko
- Artemidor (oko 200.) rijeku u snu tumači po vladaru i sucu: bistra i mirna blagonaklon je jer sudi bez odgovornosti prema volji, a mutna i bujična znači prijetnju gospodara i sudaca. [1]
- Prema Milleru (1901.) bistra voda znači napredak i radost, a mutna opasnost i neraspoloženje. [2]
- Freud je pojedine snove o ulasku u vodu čitao obrnuto, kao izlazak iz vode, to jest rođenje (1900.; prijevod 1913.). [3]
- Što god voda u snu značila, istraživanja pokazuju samo opći obrazac: sadržaj snova djelomično prati budni život sanjača. [4]
Voda se u snu javlja kao rijeka, more, kupanje ili poplava, a stari su pisci svaki od tih prizora čitali zasebno. [1]
Što tradicija kaže
Artemidor u drugoj knjizi posvećuje rijekama, izvorima, jezerima i bunarima poseban odlomak. Rijeke s bistrom i prozirnom vodom koje teku polako dobre su robovima, strankama u parnici i onima koji namjeravaju putovati. Razlog je usporedba: rijeke su, kaže, slične gospodarima i sucima jer čine što žele bez polaganja računa, a putovanju jer voda ne stoji nego protječe. Mutna i bujna voda znači prijetnju gospodara i sudaca i sprječava svako putovanje. Rijeka koja ponese sanjačev posjed ili ponese njega samoga donosi štetu i opasnost, osobito ako ga izbaci u more. [1]
Bujice znače nepravedne suce, neugodne gospodare i svjetinu, zbog nasilja i glasnoće; dobro ih je prijeći, najbolje pješice, a ako ne, plivanjem. Loše je stajati u rijeci dok te zapljuskuje, a ne možeš izaći. [1] Isti Artemidor ističe razliku između kupanja i plivanja: kupati se u bistroj vodi izvora, jezera i rijeka dobro je, ali plivanje je svima loše, znak opasnosti i bolesti. [1]
Engleski tisak iz 1786. prenosi ta pravila gotovo riječ po riječ: bistre rijeke dobre su slugama, parničarima i putnicima, jer znače gospodare i suce, a velike vode su strogi suci i ljuti gospodari. [5] Dodaje da bistra rijeka koja ulazi u kuću znači dolazak bogata čovjeka od kojeg će sanjač imati korist. [5]
Gustavus Hindman Miller u rječniku iz 1901. piše o vodi drukčije: sanjati bistru vodu znači da ćete radosno doživjeti napredak i zadovoljstvo, a mutna voda znači opasnost i tugu. Ako se voda diže u kući, borit ćete se protiv zla, a ako je ne vidite kako se povlači, podlegnut ćete opasnim utjecajima. Pasti u mutnu vodu znači mnoge gorke pogreške, a piti bistru i osvježavajuću vodu ispunjenje lijepih nada. Igrati se vodom znači naglo buđenje za ljubav. [2] More, u Millerovoj natuknici, najavljuje neispunjena očekivanja, osim mladoj ženi koja klizi po moru s dragim. [2]
Odakle to dolazi
Artemidorovo je objašnjenje opet usporedba, ovaj put prirodna: rijeka ne miruje, pa znači putovanje; rijeka teče neovisno o onima uz obalu, pa znači onoga koji odlučuje bez odgovornosti, to jest gospodara i suca. [1] Zašto je plivanje loše, a kupanje u čistoj vodi dobro, Artemidor na tom mjestu ne objašnjava; kaže samo da je razlog brižno izložio Panijasis iz Halikarnasa. [1]
U novom vijeku tumačenja se okreću unutarnjem svijetu. Freud 1900. opisuje san pacijentice koja se u ljetovalištu baca u tamnu vodu u kojoj se odražava blijedi mjesec; takve snove tumači kao porođajne: "bacanje u vodu" treba čitati obrnuto, kao "izlazak iz vode", to jest rođenje. Spašavanje iz vode, dodaje, u snu žene znači rađanje. [3] Jung je u ranom djelu iz 1912. (prijevod 1916.) vodu i drveće povezao s majčinskom slikom. [6] Ta se tumačenja izvode iz pojedinačnih slučajeva i nisu izmjerene činjenice.
Što kaže znanost
Radovi koji slijede ne govore o vodi kao simbolu, nego o općenitijem obrascu. Schredl i Hofmann 2003. na dnevnicima snova pokazali su da su razlike među ljudima u budnim aktivnostima djelomično vidljive u sadržaju snova, ali da se opća tvrdnja o kontinuitetu mora preciznije oblikovati: neke aktivnosti (čitanje, pisanje) rijetko dospijevaju u snove, a ulogu ima i emocionalna uključenost. [4] Iz toga ne slijedi da voda znači išta određeno.
Hobson i McCarley 1977. predložili su da san nastaje iz aktivacije moždanog debla koju prednji mozak sintetizira u priču, a krugovi moždanog debla koji uključuju neurone za pokrete očiju i za ravnotežu (vestibularne) mogli bi određivati prostorne obrasce slika u snu. [7]
Povezane stranice
Za daljnje istraživanje
- Atlas tajni: članak Zašto sanjamo.
Izvori
- Artemidor. Onirocriticon libri V (Oneirocritica), grčki tekst, ur. R. Hercher. Leipzig: Teubner, 1864. (II. knjiga, odlomak o rijekama, izvorima, jezerima i bunarima; I. knjiga, odlomak o kupanju)
- Miller, G. H. (1901). What's in a Dream: A Scientific and Practical Interpretation of Dreams. New York: G. W. Dillingham (poslije objavljivano kao Ten Thousand Dreams Interpreted; tekst prema digitalnom izdanju Project Gutenberg #926, koje donosi izdanje M. A. Donohue), natuknice Water i Sea.
- Freud, S. (1913). The Interpretation of Dreams, prev. A. A. Brill (treće izdanje). New York: Macmillan, str. 243-245 (prvo izdanje Die Traumdeutung, Leipzig i Beč 1899./1900.).
- Schredl, M. i Hofmann, F. (2003). Continuity between waking activities and dream activities. Consciousness and Cognition, 12(2), 298-308. (otvoren je sažetak)
- The Interpretation of Dreams, by that most celebrated philosopher Artimedorus (engleski tisak, 1786.), odlomak o rijekama, jezerima i izvorima.
- Jung, C. G. (1916). Psychology of the Unconscious, prev. B. M. Hinkle. New York: Moffat, Yard, str. 249-250.
- Hobson, J. A. i McCarley, R. W. (1977). The brain as a dream state generator: an activation-synthesis hypothesis of the dream process. American Journal of Psychiatry, 134(12), 1335-1348. (otvoren je sažetak)