Sanjati vodu: značenje sna

Bistra i mirna rijeka za Artemidora je dobra robovima, strankama u parnici i putnicima, a mutna znači prijetnju gospodara i sudaca; Miller je 1901. razlikovao bistru i mutnu vodu, a Freud je pojedine snove o vodi čitao kao rođenje.

Japanski drvorez: golem val s pjenušavim vrhom nalik kandžama diže se iznad triju uskih čamaca s veslačima, a u daljini se između valova vidi snježni vrh planine Fuji
Katsushika Hokusai, Velik val kraj Kanagawe, oko 1830. do 1832., javno vlasništvo, Wikimedia Commons (File:Tsunami by hokusai 19th century.jpg)

Ukratko

  • Artemidor (oko 200.) rijeku u snu tumači po vladaru i sucu: bistra i mirna blagonaklon je jer sudi bez odgovornosti prema volji, a mutna i bujična znači prijetnju gospodara i sudaca. [1]
  • Prema Milleru (1901.) bistra voda znači napredak i radost, a mutna opasnost i neraspoloženje. [2]
  • Freud je pojedine snove o ulasku u vodu čitao obrnuto, kao izlazak iz vode, to jest rođenje (1900.; prijevod 1913.). [3]
  • Što god voda u snu značila, istraživanja pokazuju samo opći obrazac: sadržaj snova djelomično prati budni život sanjača. [4]

Voda se u snu javlja kao rijeka, more, kupanje ili poplava, a stari su pisci svaki od tih prizora čitali zasebno. [1]

Što tradicija kaže

Artemidor u drugoj knjizi posvećuje rijekama, izvorima, jezerima i bunarima poseban odlomak. Rijeke s bistrom i prozirnom vodom koje teku polako dobre su robovima, strankama u parnici i onima koji namjeravaju putovati. Razlog je usporedba: rijeke su, kaže, slične gospodarima i sucima jer čine što žele bez polaganja računa, a putovanju jer voda ne stoji nego protječe. Mutna i bujna voda znači prijetnju gospodara i sudaca i sprječava svako putovanje. Rijeka koja ponese sanjačev posjed ili ponese njega samoga donosi štetu i opasnost, osobito ako ga izbaci u more. [1]

Bujice znače nepravedne suce, neugodne gospodare i svjetinu, zbog nasilja i glasnoće; dobro ih je prijeći, najbolje pješice, a ako ne, plivanjem. Loše je stajati u rijeci dok te zapljuskuje, a ne možeš izaći. [1] Isti Artemidor ističe razliku između kupanja i plivanja: kupati se u bistroj vodi izvora, jezera i rijeka dobro je, ali plivanje je svima loše, znak opasnosti i bolesti. [1]

Engleski tisak iz 1786. prenosi ta pravila gotovo riječ po riječ: bistre rijeke dobre su slugama, parničarima i putnicima, jer znače gospodare i suce, a velike vode su strogi suci i ljuti gospodari. [5] Dodaje da bistra rijeka koja ulazi u kuću znači dolazak bogata čovjeka od kojeg će sanjač imati korist. [5]

Gustavus Hindman Miller u rječniku iz 1901. piše o vodi drukčije: sanjati bistru vodu znači da ćete radosno doživjeti napredak i zadovoljstvo, a mutna voda znači opasnost i tugu. Ako se voda diže u kući, borit ćete se protiv zla, a ako je ne vidite kako se povlači, podlegnut ćete opasnim utjecajima. Pasti u mutnu vodu znači mnoge gorke pogreške, a piti bistru i osvježavajuću vodu ispunjenje lijepih nada. Igrati se vodom znači naglo buđenje za ljubav. [2] More, u Millerovoj natuknici, najavljuje neispunjena očekivanja, osim mladoj ženi koja klizi po moru s dragim. [2]

Odakle to dolazi

Artemidorovo je objašnjenje opet usporedba, ovaj put prirodna: rijeka ne miruje, pa znači putovanje; rijeka teče neovisno o onima uz obalu, pa znači onoga koji odlučuje bez odgovornosti, to jest gospodara i suca. [1] Zašto je plivanje loše, a kupanje u čistoj vodi dobro, Artemidor na tom mjestu ne objašnjava; kaže samo da je razlog brižno izložio Panijasis iz Halikarnasa. [1]

U novom vijeku tumačenja se okreću unutarnjem svijetu. Freud 1900. opisuje san pacijentice koja se u ljetovalištu baca u tamnu vodu u kojoj se odražava blijedi mjesec; takve snove tumači kao porođajne: "bacanje u vodu" treba čitati obrnuto, kao "izlazak iz vode", to jest rođenje. Spašavanje iz vode, dodaje, u snu žene znači rađanje. [3] Jung je u ranom djelu iz 1912. (prijevod 1916.) vodu i drveće povezao s majčinskom slikom. [6] Ta se tumačenja izvode iz pojedinačnih slučajeva i nisu izmjerene činjenice.

Što kaže znanost

Radovi koji slijede ne govore o vodi kao simbolu, nego o općenitijem obrascu. Schredl i Hofmann 2003. na dnevnicima snova pokazali su da su razlike među ljudima u budnim aktivnostima djelomično vidljive u sadržaju snova, ali da se opća tvrdnja o kontinuitetu mora preciznije oblikovati: neke aktivnosti (čitanje, pisanje) rijetko dospijevaju u snove, a ulogu ima i emocionalna uključenost. [4] Iz toga ne slijedi da voda znači išta određeno.

Hobson i McCarley 1977. predložili su da san nastaje iz aktivacije moždanog debla koju prednji mozak sintetizira u priču, a krugovi moždanog debla koji uključuju neurone za pokrete očiju i za ravnotežu (vestibularne) mogli bi određivati prostorne obrasce slika u snu. [7]

Povezane stranice

Za daljnje istraživanje

  • Atlas tajni: članak Zašto sanjamo.

Izvori