Sanjati vuka: značenje sna
Za Artemidora vuk u snu znači nasilnog i otvoreno napadnog neprijatelja, a ujedno, zbog igre riječi, godinu; Miller 1901. vuka čita kao lopova u službi koji odaje tajne.
Ukratko
- Artemidor (oko 200.) piše da vuk znači nasilnog, grabežljivog neprijatelja koji napada otvoreno, a zbog svojeg imena i godinu; lisica znači isto, ali skrivenog neprijatelja. [1]
- Artemidor općenito kaže da sve divlje životinje znače neprijatelje i da je bolje svladati ih nego biti svladan. [1]
- Prema Milleru (1901.) vuk znači lopova u našoj službi koji će odati i tajne; ubiti ga znači pobijediti lukave neprijatelje. [2]
- Freud u *Tumačenju snova* vuka ne spominje; Jung vuka spominje samo u mitu, kao vučicu Romula i Rema. [4][3]
Artemidor vuka čita kao otvorenog neprijatelja, a Miller kao nepouzdanog službenika ili lopova. Istraživanja koja smo otvorili ne proučavaju snove o vukovima i ne daju dokaz da san o vuku išta najavljuje. [1][2][5][6]
Što tradicija kaže
Artemidor u drugoj knjizi *Tumačenja snova*, u poglavlju o divljim životinjama, piše da vuk znači nasilnog, razbojničkog neprijatelja koji napada otvoreno, a zbog imena znači i godinu. Lisica znači isto što i vuk, ali neprijatelja koji ne napada otvoreno, nego one koji čovjeku iza leđa rade o glavi. [1] U četvrtoj knjizi svrstava vuka uz gavrana među grabežljivce koji napadaju otvoreno i stavljaju sanjača u društvo razbojnika i pljačkaša, dok lisicu svrstava među one koji napadaju potajno. [1]
Prije toga, u istom poglavlju, Artemidor ističe da sve divlje životinje imaju zajedničku vezu s neprijateljima. Zato je bolje svladati ih nego biti od njih svladan, jer prvo znači da ćemo nadvladati neprijatelje. [1]
Gustavus Hindman Miller u rječniku iz 1901. donosi kratku natuknicu: vuk znači lopova u našoj službi koji će odati i tajne; ubiti ga znači pobijediti lukave neprijatelje koji nas žele osramotiti; čuti njegovo zavijanje znači otkriti tajni savez protiv našeg poštenog nadmetanja. [2] U natuknici o janjetu piše i da psi ili vukovi koji proždiru janjad znače da će nedužni trpjeti od lukavih i podmuklih zlikovaca. [2]
Odakle to dolazi
Artemidor razlog izvodi na dva načina. Prvi je ponašanje životinje: u četvrtoj knjizi traži da se naravi životinja uspoređuju s naravima ljudi, pa grabežljivce koji napadaju otvoreno čita kao razbojnike i pljačkaše. [1] Drugi je jezična igra: vuk znači godinu jer, kaže, pjesnici godinu zovu imenom izvedenim od vuka, a vukovi prelaze rijeku jedan za drugim, kao što se godišnja doba redom nižu. Prevoditelj Krauss u bilješci uz to piše da je ta etimologija čudna i da riječ zapravo znači put svjetla, to jest tijek Sunca. [1]
Carl Gustav Jung u djelu iz 1912. (prijevod 1916.) piše da junak u mitu često ima dvije majke i da druga majka (u njegovu tekstu maćeha) ponekad može biti životinja, pa kao primjer navodi vučicu Romula i Rema. [3] To je Jungovo čitanje junačkog mita, ne tumačenje sna o vuku.
Freudov tekst iz 1900. (u Brillovu prijevodu iz 1913.) u pretraživanju na riječi „wolf“ i „wolves“ nema pogodaka. [4]
Što kaže znanost
Antti Revonsuo 2000. predložio je da je biološka funkcija sanjanja simuliranje prijetećih događaja, radi uvježbavanja prepoznavanja i izbjegavanja opasnosti. [5] Ako je ta hipoteza točna, grabežljivac poput vuka bio bi očit kandidat za prijetnju koju um uvježbava; to je naš zaključak, a ne izmjeren nalaz.
Gauchat, Séguin, McSween-Cadieux i Zadra 2015. prikupili su 102 izvješća o ponavljajućim snovima mladih adolescenata od 11 do 15 godina. Najčešće su teme bile sukobi sa čudovištima ili životinjama, potom tjelesni napadi, padanje i progon; samo polovica snova sadržavala je prijeteće elemente, pa je potpora teoriji prijetnje bila mješovita. [6] Sažetak ne izdvaja pojedine vrste životinja, pa vuka posebno ne spominje.
Nijedan rad koji smo otvorili ne upućuje na to da san o vuku išta najavljuje. [5][6]
Povezane stranice
Za daljnje istraživanje
- Atlas tajni: članak Zašto sanjamo.
Izvori
- Artemidoros aus Daldis: Symbolik der Träume, prev. F. S. Krauss. Wien, Pest, Leipzig: A. Hartleben, 1881, II. knjiga, XII. poglavlje, str. 118-119; IV. knjiga, LVI. poglavlje, str. 273-274 (njemački prijevod grčkog teksta; brojevi stranica određeni su po strojno očitanom tekstu; Hercherov grčki tisak iz 1864. nije se mogao čitati zbog loše strojne transkripcije, pa nije korišten).
- Miller, G. H. (1901). What's in a Dream: A Scientific and Practical Interpretation of Dreams. New York: G. W. Dillingham (poslije objavljivano kao Ten Thousand Dreams Interpreted; tekst prema digitalnom izdanju Project Gutenberg #926, koje donosi izdanje M. A. Donohue), natuknice Wolf i Lamb.
- Jung, C. G. (1916). Psychology of the Unconscious, prev. B. M. Hinkle. New York: Moffat, Yard, str. 356 (strojno očitani tekst).
- Freud, S. (1913). The Interpretation of Dreams, prev. A. A. Brill (treće izdanje). New York: Macmillan (cijeli strojno očitani tekst pretražen na riječi „wolf“ i „wolves“; nema pogodaka; prvo izdanje Die Traumdeutung, Leipzig i Beč 1899./1900.).
- Revonsuo, A. (2000). The reinterpretation of dreams: an evolutionary hypothesis of the function of dreaming. Behavioral and Brain Sciences, 23(6), 877-901. (otvoren je sažetak)
- Gauchat, A., Séguin, J. R., McSween-Cadieux, E. i Zadra, A. (2015). The content of recurrent dreams in young adolescents. Consciousness and Cognition, 37, 103-111. (otvoren je sažetak)