Tarot karta Mag: značenje, povijest i simbolika

Žongler sa stolom prepunim kocki i čaša kod Courta de Gébelina, Bagatto iz 15. stoljeća i Waiteov mag sa znakom beskonačnosti nad glavom: kako se kroz stoljeća mijenjalo značenje prve karte.

Stara oslikana karta s natpisom LE BATELEVR i brojem I: mladić u velikom crvenom šeširu širokog oboda i šarenoj odjeći stoji za stolom na kojem leže kocke, čaše i drugi predmeti, a u podignutoj ruci drži štapić
Karta Le Bateleur iz špila Jeana Dodala, Lyon, između 1701. i 1715., javno vlasništvo, Wikimedia Commons

Ukratko

  • U starim špilovima karta I nosi ime žonglera: Morgan Library u špilu Visconti-Sforza (Milano, oko 1450.–1480.) bilježi *Bagatto*, a na karti iz marseilleskog špila Jeana Dodala (Lyon, 1701.–1715.) natpis glasi *Le Bateleur*. [4][5]
  • Court de Gébelin 1781. u njoj vidi žonglera sa stolom prekrivenim kockama, čašama, noževima i kuglicama; Waite 1910. u svojem špilu prikazuje mladog maga s licem božanskog Apolona i kartu čita kao „božanski motiv u čovjeku“. [1][2]
  • Značenja koja Waite sabire iz priručnika govore o vještini i suptilnosti, ali i o bolesti, gubitku i zamkama neprijatelja; njegovo vlastito čitanje slike drukčije je od toga popisa. [1]

Karta I prikazuje lik za stolom s predmetima, a ime i smisao mijenjali su se od priručnika do priručnika. Waite 1910. navodi nazive Mag, Čarobnjak i žongler te pučko tumačenje o žongleru i šarlatanu razlikuje od onoga što drži pravim simboličkim značenjem [1]; Court de Gébelin 1781. piše o žongleru s čašama, kojega kartari zovu Bateleur [2].

Što tradicija kaže

Značenja koja je Waite 1910. sastavio iz objavljenih priručnika glase: vještina, diplomacija, spretnost, suptilnost; bolest, bol, gubitak, nesreća, zamke neprijatelja; samopouzdanje, volja. Obrnuta karta znači liječnika, maga, duševnu bolest, nečast i nemir. [1] Taj popis nije njegovo čitanje: značenja koja se proricanjem izvlače iz Velike arkane naziva umjetnima i proizvoljnima u najvišem stupnju, osim gdje ih izravno sugerira površinski smisao slike. [1]

Waiteovo vlastito čitanje je simboličko: karta je, piše, znak „božanskog motiva u čovjeku“, volje u oslobođenu sjedinjenju s onim što je više, jedinstva pojedinačnog bića na svim razinama i, u vrlo visokom smislu, misli u njezinu učvršćivanju. [1]

Predmeti na stolu, četiri znaka boja tarota, prikazuju prema Waiteu elemente prirodnog života koji leže pred adeptom poput brojača, a on ih prilagođava kako hoće. [1]

Simbolika i povijest karte

**Bagatto u 15. stoljeću.** Morgan Library kartu M.630.1 iz špila Visconti-Sforza (Milano, oko 1450.–1480.) vodi kao *Bagatto*: muškarac u šeširu sjedi na klupi za stolom na kojem su predmet u obliku šešira, pehar i nož. [4]

**Marseilleski Bateleur.** Na slici karte iz špila Jeana Dodala (Lyon, između 1701. i 1715.; Wikimedia Commons) natpis glasi „Le Bateleur“ uz broj I. [5]

**Court de Gébelin (1781.).** Opis karata kreće od broja I, Žonglera s čašama (*le Joueur de Gobelets, ou Bateleur*): prepoznaje ga po stolu prekrivenom kockama, čašama, noževima i kuglicama, po „Jakovljevu štapu“ ili štapu magova te po kuglici koju drži među dva prsta i upravo će je trikom ukloniti. [2] *Bateleur*, dodaje, ime je koje karta ima u kartara i obično ime ljudi toga zanata. [2]

Na čelu svih staleža, piše, karta pokazuje da je cijeli život samo san i spretno skrivanje, neprestana igra slučaja ili sudara tisuću okolnosti koje nikad nisu ovisile o nama. [2] To je njegovo tumačenje, vezano uz tezu o egipatskom podrijetlu igre, koja nije potvrđena (vidi *Povijest tarota*). [2]

**Dodatna rasprava.** U istom svesku slijedi rasprava „Recherches sur les Tarots“ potpisana „M. le C. de M.“, a ne Court de Gébelin. U njoj Bateleur drži štap magova, čini čuda i vara lakovjernost naroda. [2]

**Rider-Waite-Smith.** Waite opisuje mladi lik u ogrtaču maga, s licem božanskog Apolona, smiješkom samopouzdanja i blistavim očima. Nad glavom mu je vodoravna osmica, „znak života“ i Duha Svetoga, a oko struka zmija koja guta vlastiti rep. [1] U desnoj ruci drži štapić podignut prema nebu, a lijevom pokazuje na zemlju; taj dvojni znak, piše, pokazuje silazak milosti, vrline i svjetla s onoga gore na ono dolje. [1] Ispod su ruže i ljiljani, pretvoreni u vrtno cvijeće da pokažu uzgoj težnje. [1]

**Waite o drugim čitanjima.** Éliphas Lévi kartu čita kao jedinstvo koje je majka brojeva, drugi kao Božansko jedinstvo, a jedan noviji francuski komentator kao volju; Waite te „svjetlosti“ naziva katkad poticajnima, ali ne pravima. [1] Pariškog kartomanta Alliettea (Etteilla) opisuje kao nepismenog, ali revnog pustolova koji je preuzeo ulogu „bateleura, mađioničara i žonglera“. [1]

**Novija tumačenja.** Joseph Campbell u knjizi *Tarot Revelations* (1993.), kako je sažima Hofer, Maga čita kao žonglera koji igra znakovima sve četiri boje, to jest društvenih staleža, pa predstavlja položaj zajednički svima njima. [3] Maga i Veliku svećenicu Campbell čita i kao Jungove arhetipove anime i animusa. [3]

Što znamo

  • Naslov *Bagatto* potvrđuje opis karte iz zbirke Morgan Library (M.630.1, Milano, oko 1450.–1480.), a naslov *Le Bateleur* karta iz Dodalova špila (Lyon, 1701. do 1715.). [4][5]
  • Court de Gébelin (1781.) kartu opisuje kao žonglera i tumači je kao sliku života kao igre slučaja; to je njegovo tumačenje, a ne dokument. [2]
  • Waite (1910.) razlikuje pučko tumačenje žonglera, popis značenja sabran iz priručnika i vlastito simboličko čitanje; ta tri sloja nisu isto. [1]
  • Prema Yaleovoj knjižnici, tarocchi je u 15. stoljeću bila popularna igra s adutima (*trionfi*), a karte su se za proricanje počele rabiti tek u 18. stoljeću. [6]
  • Tobacyk i suradnici (1988.), kako sažima Hofer (2009.), dali su 128 studenata isti skup od 13 općenitih tvrdnji o osobnosti, u promijenjenu redoslijedu; više od tri četvrtine ocijenilo ih je dobrima ili izvrsnima, što istraživači nazivaju snažnim Barnumovim učinkom. To nije bilo čitanje tarotom, nego pokus s općenitim opisima. [3]

Povezane stranice

Izvori