Kruh naopako na stolu: što znači i odakle dolazi vjerovanje

„Kruv se ne smi naopako okrenit, grijota je“, zapisao je Frano Ivanišević 1905. u Polici. U Crnoj Gori je 1896. zabilježeno da preokrenut kruh sluti glad kući, a u Hercegovini da zbog njega pate duše. Što zapisi kažu o kruhu okrenutom naopako?

Ukratko

  • Ivanišević (Polica, 1905.) piše da se kruh ne smije okrenuti naopako jer je to „grijota“, a uz to se tumači da će se sreća u kući izvrnuti ako se kruh izvrne. [1]
  • Jovović (Crna Gora, 1896.) bilježi da načeti kruh na trpezi mora biti okrenut načetom stranom „pud unutrašnjosti“ trpeze; ako se ostavi preokrenut, „sluti se glad kući“. [2]
  • Balarin (Grude u Hercegovini, 1902.) bilježi da zbog izvrnutog kruha pate duše iz čistilišta one kuće. [3]
  • Bergen u američkoj zbirci iz 1896. bilježi isto vjerovanje bez objašnjenja: kruh okrenut naopako donosi lošu sreću (Sjeverni Ohio). [6]
  • Zovko (Herceg-Bosna, 1901.) opisuje preokrenut hljeb za objedom kao razlog zbog kojeg iz kuće bježi „berićet“ (blagoslov). Posljedica se u zapisima razlikuje (glad, nesreća u kući, patnja duša, odlazak blagoslova), a nijedan zapis ne tumači otkuda vjerovanje potječe. [1][2][3][4][6]

Kruh okrenut naopako danas se spominje kao općepoznat znak nesreće, no stari zapisi ne govore o jednom pravilu. Jedan vezuje preokrenut kruh uz glad kući, jedan uz patnju duša, jedan uz odlazak blagoslova, a jedan uz sreću u kući. [1][2][3][4]

Što vjerovanje kaže

Ivanišević (Polica, 1905.), u odjeljku „Običaji kod poslova i rada“: „Kruv se ne smi naopako okrenit, grijota je“, a tumači se da će se sreća u kući izvrnuti ako se kruh izvrne. Isti odlomak kaže i da kruh ne valja mrviti ni gaziti mrvice po podu, jer je to „pića božja“ (u tamošnjem govoru božja hrana). [1]

Jovović (Crnogorski prilozi, 1896.), u odjeljku „Narodna vjerovanja“: načeti kruh na sofri (trpezi) valja da je okrenut načetom stranom „pud unutrašnjosti“ trpeze, „jer ako se ostavi preokrenut, sluti se glad kući“. Zapis ne opisuje što je točno „naopako“, nego samo ispravan položaj načetog kruha. [2]

Balarin (Grude u Hercegovini, objavljeno 1902.), u odjeljku „Gatanje po stvarima“: „Ako se izvrati kruh, pate duše od pregatorija one kuće.“ U istom odjeljku stoji i da je znak kako je u kući netko gladan kruha ako tko, dok jede i ima pred sobom sve potrebno, posegne za drugim komadom kruha. [3]

Zovko (Herceg-Bosna, 1901.), u odjeljku „Mali prinosi“ („Vjerovanja iz Herceg-Bosne“, glava „Čini“): pripovjedač kaže da mu nema ništa gore ni jadnije nego vidjeti „prevrnut hleb na upeku (gornu koru)“ za objedom, jer „od one kuće i od one čeladi bježi svaki berićet (blagoslov) i naspor“ (u zapisu protumačeno: malo pojesti, a biti sit), a dolazi nesitost. [4]

Vuletić Vukasović (Dalmacija, Hercegovina i Bosna, 1896.) opisuje biranje mjesta za gradnju kuće pogačom koja se pusti da padne na tlo: ako se okrene na lice, ondje se gradi, a ako je „s naopaka“, mjesto je nesretno. To je drugi običaj, ali se i ovdje strana na kojoj kruh završi tumači kao znak. [5]

Bergen (1896.) navodi dva američka zapisa: okretanje vekne kruha naopako loša je sreća (Sjeverni Ohio), a uzimanje drugog komada kruha dok već imaš jedan znak je da netko dolazi gladan (Maine, New York i Pennsylvania). [6]

Odakle dolazi

Nijedan zapis ne kaže zašto bi okrenut kruh donosio nesreću. Ivanišević obrazlaže samo zabranu gaženja mrvica, i to riječima da je kruh „pića božja“; uz okretanje kruha takvog obrazloženja nema. [1]

Jovovićev i Balarinov zapis vežu kruh uz glad i uz patnju duša, Zovkov uz odlazak blagoslova, a Ivanišević uz sreću u kući. Zapisi potječu iz četiriju krajeva (Polica, Crna Gora, Grude, Herceg-Bosna) i objavljeni su od 1896. do 1905., a ne slažu se u posljedici. [1][2][3][4]

Balarinov zapis o drugom komadu kruha ima istu osnovu kao američki zapis kod Bergena: kod Balarina je netko u kući gladan, a kod Bergena netko dolazi gladan. Nijedan ne navodi razlog. [3][6]

Što kaže znanost

Beck i Forstmeier (2007.) predlažu da je praznovjerje neizbježna posljedica učenja iz podudarnosti: organizam mora odlučiti kada je podudarnost stvaran uzorak, pa cijenu pogreške „vidim uzorak“ (praznovjerje) treba odvagnuti prema cijeni pogreške „ne vidim ga“ (neznanje). Rad je teorijski opis („verbalni model“) i ne ispituje kruh. [7]

Otvorena pitanja

  • Što je točno „naopako“ okrenut kruh (donja strana gore, okrenuta kora, položaj na stolu)? Jovović opisuje samo ispravan položaj načetog kruha, a Zovko preokrenut hljeb na gornjoj kori; ostali zapisi ne opisuju položaj. [2][4]
  • Postoje li drugi hrvatski zapisi? U Zborniku (knjige 1-12, 1896.-1907.) pretražene su riječi uz kruh, hljeb, izvrnuti, prevrnuti i okrenuti; nađena su navedena četiri zapisa, a Hrčak nije dao članak posvećen ovom vjerovanju. Pretraga se oslanja na strojno prepoznat tekst pa nije potpuno pouzdana. [1][2][3][4]

Povezane stranice

Izvori