Otvoreni kišobran u kući: što znači i odakle dolazi vjerovanje
Otvoriti kišobran u kući, kaže vjerovanje, donosi lošu sreću. Najstariji pronađeni zapisi nisu davni: američka zbirka iz 1896. i englesko izdanje iz 1913., a oba vjerovanje vežu uz lošu sreću ili smrt. Popularnih priča o drevnom Egiptu u njima nema.
Ukratko
- Bergen (1896.) u američkoj zbirci bilježi da je otvaranje kišobrana u kući znak loše sreće, općenito u Sjedinjenim Državama, i da je dizanje kišobrana u kući, prema zapisu iz Pennsylvanije, znak skore smrti. [1][2]
- Wright (1913.) među engleskim znakovima smrti navodi razbijanje ogledala i otvaranje kišobrana u kući, osobito ako se drži nad glavom. [3]
- U Brandovu zborniku (izd. Ellis, 1875.-1877.) i u Groseovu (1787.) pretražen tekst ne sadrži kišobran kao znak. [4][5]
- Mental Floss (2023.) prenosi dvije popularne priče o podrijetlu: o drevnom Egiptu i o viktorijanskim kišobranima s oprugom; sam članak kaže da podrijetlo nije točno dokazano. [6]
- U hrvatskom Zborniku kišobran se javlja kao predmet odjeće i opreme (npr. Radić, 1897.), ne kao znak; hrvatski zapis o vjerovanju nije nađen. [7]
Otvoreni kišobran u kući jedno je od najčešće spominjanih praznovjerja, a najraniji pronađeni zapisi potječu s kraja 19. stoljeća. U starijim pregledanim zbirkama kišobrana kao znaka nema. [1][3][4][5]
Što vjerovanje kaže
Bergen (1896., poglavlje „Luck“, br. 705): otvaranje kišobrana u kući znak je loše sreće; zapis dodaje da je to općenito u Sjedinjenim Državama. [1]
Bergen (poglavlje „Death Omens“): dizanje kišobrana u kući znak je skore smrti (Pennsylvania; zapis dodaje da je to donekle opće u Sjedinjenim Državama); drugi zapis (br. 1159) kaže da je otvaranje kišobrana u kući znak loše sreće i opisuje da je takav čin ozbiljno uznemirio prijateljicu informanta, američku djevojku iz dobre obitelji, koja je rekla da se to nikad ne bi usudila učiniti (Niagara Falls, Ontario). [2]
Wright (1913.), u poglavlju o praznovjerjima engleskih pokrajina, među radnjama koje naviještaju čiju smrt navodi razbijanje ogledala, otvaranje kišobrana u kući (osobito ako se drži nad glavom), stavljanje mijeha na stol i ispuštanje češlja. [3]
Mental Floss (Gutoskey, 25. 10. 2023.) vjerovanje opisuje kao lošu sreću zbog kišobrana otvorenog u zatvorenom prostoru i navodi popularna objašnjenja. [6]
Odakle dolazi
Bergen i Wright ne tumače vjerovanje; samo ga bilježe. Bergen ga uvrštava među zapise iz usmene predaje engleskog govornog područja, a Wright među znakove smrti. [1][2][3]
Brand (izd. Ellis, 1875.-1877., sv. 1-3) i Grose (1787.) u pretraženom tekstu ne spominju kišobran kao znak, pa je najraniji zapis u pregledanim izvorima Bergenov iz 1896. godine. Pretraga se oslanja na strojno prepoznat tekst. [1][4][5]
Mental Floss prenosi dvije popularne priče: da običaj potječe iz doba oko 1200. pr. Kr., kad su egipatski svećenici i kraljevske osobe kišobrane rabili protiv sunca, pa bi otvaranje u zatvorenom vrijeđalo boga Ra (prema Reader's Digestu), a druga priča kišobrane veže uz božicu neba Nut (prema HowStuffWorksu); i da je u viktorijansko doba Foxov čelični okvir imao oprugu koja se brzo i opasno otvarala (za to objašnjenje članak se poziva na Charlesa Panatija). Sam članak kaže da podrijetlo nije točno dokazano. [6]
Zapisi u Bergenu i Wrightu ne spominju ni Egipat ni oprugu pa te priče ne potvrđuju. [1][2][3]
Što kaže znanost
Beck i Forstmeier (2007.) predlažu da je praznovjerje neizbježna posljedica učenja iz podudarnosti: organizam mora odlučiti kada je podudarnost stvaran uzorak, pa cijenu pogreške „vidim uzorak“ (praznovjerje) treba odvagnuti prema cijeni pogreške „ne vidim ga“ (neznanje). Rad je teorijski opis („verbalni model“) i ne ispituje kišobrane. [8]
Otvorena pitanja
- Kada je vjerovanje prvi put zabilježeno? Najraniji zapis u pregledanim izvorima je Bergenov iz 1896., a raniji nisu nađeni; to ne znači da ranijih nema. [1]
- Postoji li hrvatski zapis? U Zborniku (knjige 1-12, 1896.-1907.) pretražene su riječi kišobran, lumbrela i ambrela: javljaju se samo kao predmet odjeće i opreme (npr. u Radićevu upitniku iz 1897., str. 22: „Nose li kišobrane i suncobrane (ambrele)?“), nikad kao znak. Pretraga Hrčka nije dala članak o ovom vjerovanju. Pretraga se oslanja na strojno prepoznat tekst pa nije potpuno pouzdana. [7]
Povezane stranice
Izvori
- Bergen, F. D. (ur.). Current Superstitions: Collected from the Oral Tradition of English-Speaking Folk. Memoirs of the American Folk-Lore Society, sv. IV. Boston i New York: Houghton, Mifflin, 1896., poglavlje „Luck“, br. 705, str. 86
- Bergen, F. D. (ur.). Current Superstitions (isto izdanje), poglavlje „Death Omens“, br. 1158 i 1159, str. 125
- Wright, E. M. Rustic Speech and Folk-Lore. London: Oxford University Press, 1913., poglavlje „Superstitions“, str. 215
- Brand, J. Observations on the Popular Antiquities of Great Britain, novo izd. H. Ellis, sv. 1-3. London: George Bell, 1875.-1877. (pretražen strojno prepoznat tekst; kišobran kao znak nije nađen)
- Grose, F. A Provincial Glossary, with a Collection of Local Proverbs, and Popular Superstitions. London: S. Hooper, 1787. (pretražen strojno prepoznat tekst; kišobran nije nađen)
- Gutoskey, E. Why Is Opening an Umbrella Indoors Supposed to Be Bad Luck? Mental Floss, 25. 10. 2023. (prenosi priče o Egiptu i viktorijanskim kišobranima, navodi Panatija; podrijetlo prema članku nije dokazano)
- Radić, A. Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, knj. II. Zagreb: JAZU, 1897., str. 22 (digitalizirano izdanje, knjige 1-12)
- Beck, J. i Forstmeier, W. (2007). Superstition and belief as inevitable by-products of an adaptive learning strategy. Human Nature, 18(1), 35-46 (otvoren sažetak).