Sanjati majku: značenje sna
Za Artemidora majka u snu stoji uz posao koji hrani i uz nasljedstvo, Miller je 1901. u njezinu liku čitao ishod poduhvata, a Freud i Jung nude psihološka čitanja; dokaza da san o majci išta najavljuje nema.
Ukratko
- Artemidor (oko 200.) majku u snu čita preko hranjenja i podrijetla: majka ili žena bolesna u postelji znači slabu zaradu, jer posao, budući da hrani, nalikuje majci, a u jednom njegovu primjeru san o ponovnom rođenju od majke znači put iz siromaštva do bogatstva preko nje. [1]
- Prema Milleru (1901.) vidjeti majku u domu znači ugodne ishode poduhvata, a čuti kako te zove znači da zanemaruješ dužnosti i u poslu ideš krivim putem. [3]
- Freud (1913.) navodi da muškarci u snovima o smrti roditelja pretežno sanjaju oca, a žene majku, ali ne tvrdi da je to pravilo; Jung piše da se u religijskoj misli majka prikriva simbolima poput grada, izvora i mora. [4][5]
- Istraživanja koja smo pregledali ne ispituju san o vlastitoj majci kao simbol; pokazuju samo da se budni život, na primjer trudnoća, odražava u sadržaju snova. [6][7]
Artemidor i Miller svoja tumačenja izriču kao pravila, a Freud i Jung izvode zaključke iz pojedinačnih slučajeva i mitova. Istraživanja koja smo pregledali ne daju nikakav dokaz da san o majci išta najavljuje. [1][3][4][5][6][7]
Što tradicija kaže
Artemidor u prvoj knjizi *Tumačenja snova*, u poglavlju o vrstama snova, piše da san u kojem su majka ili žena bolesne u postelji označava slabu i nedovoljnu zaradu. Razlog navodi sam: svi se slažu da posao, budući da hrani, nalikuje majci, a ženi zato što je s muškarcem najtješnje povezan. U istom poglavlju lijeva ruka upućuje, po staroj podjeli, na ženu, majku, prijateljicu, kćer i sestru. [1]
U petoj knjizi bilježi san čovjeka kojega majka još jednom rađa: vrativši se iz tuđine, našao je majku u bolesničkoj postelji i naslijedio je. Artemidor to tumači kao izlazak iz siromaštva preko majke, jer ga je tada tištala velika oskudica. [1]
U četvrtoj knjizi navodi san čovjeka koji tuče svoju majku. To je prizor protivan zakonu, a ipak je donio korist, jer je sanjač bio lončar, a zemlju zovemo majkom i lončar je obrađuje udarcima, pa je imao mnogo posla. Artemidor time pokazuje da njegovo opće pravilo (dobar je znak ono što je u skladu s prirodom, zakonom, običajem, umijećem, imenom i vremenom) vrijedi samo većinom, a ne uvijek. [1]
Roditelji su, prema Artemidoru, među onima čijim se riječima u snu smije vjerovati: poslije bogova, svećenika i vladara slijede roditelji i učitelji, jer su jednaki bogovima, roditelji zato što su nas stavili u život, a učitelji zato što nas uče kako živjeti. Engleski tisak iz 1786. prenosi isto: očevi, majke i „masters“ (učitelji ili gospodari) stoje poslije bogova, žrtvovatelja i vladara, jer su kao bogovi koji su nam dali život. [1][2]
Gustavus Hindman Miller u rječniku iz 1901. u natuknici Mother piše: vidjeti majku u domu znači ugodne ishode svakog poduhvata, a razgovarati s njom dobre vijesti o stvarima oko kojih smo zabrinuti. Ženi san o majci znači ugodne dužnosti i bračnu sreću. Iscrpljena ili mrtva majka znači tugu zbog smrti ili nečasti, a čuti je kako zove znači da zanemarujemo dužnosti i u poslu idemo krivim putem. [3]
U natuknici Parents Miller piše da vesela pojava roditelja znači slogu i ugodno društvo, a roditelji koji izgledaju bolesno ili tužno znače da će životne naklonosti proći pokraj nas bez priznanja. Ako se roditelji u snu čine krepki i zadovoljni, to znači povoljne životne okolnosti i uspjeh u poslu i ljubavi. [3]
Odakle to dolazi
Artemidorova su obrazloženja usporedbe, a ne tvrdnje o osjećajima: posao hrani kao majka, ponovno rođenje od majke znači prijelaz iz siromaštva u bogatstvo, zemlja je majka. Prema tome, tumačenje ne polazi od odnosa sanjača i majke, nego od onoga što majka u običnom govoru predstavlja (to je naš zaključak iz njegovih obrazloženja). [1] Kraussov prijevod ne donosi cijelu Artemidorovu raspravu: prevoditelj je poglavlje u prvoj knjizi prekinuo i u bilješci (str. 93) objašnjava da izostavlja raspravu o spolnom općenju s majkom, pa što je tamo napisano iz tog izvora ne možemo reći. [1]
Sigmund Freud u *Tumačenju snova* (1900.; prijevod A. A. Brilla, treće izdanje 1913.) piše da se snovi o smrti roditelja pretežno odnose na roditelja istog spola kao sanjač: muškarac najčešće sanja smrt oca, a žena smrt majke. Ne tvrdi da je to pravilo, ali smatra da je pojava toliko prevladavajuća da traži opće objašnjenje (str. 216-217). Prema njemu, u analizama psihoneurotičara prve su sklonosti djevojčice usmjerene prema ocu, a prve dječje želje dječaka prema majci (str. 218). [4]
Freud piše da nas sudbina kralja Edipa dira zato što je mogla biti naša: možda je svima suđeno da prve spolne porive usmjere prema majci, a prvu mržnju i nasilne želje prema ocu, a snovi nas, kaže, u to uvjeravaju (str. 223). U tragediji Jokasta tješi Edipa spominjući san mnogih ljudi o tome da su dijelili majčinu postelju, a Freud takav „Edipov san“ naziva ključem tragedije (str. 224). [4] To je njegovo tumačenje iz kliničkih slučajeva i legende, a ne izmjeren nalaz.
Freud dodaje da, prema njegovu iskustvu, pacijenti u početku ne pamte takav san, ali da su prikriveni snovi tog sadržaja mnogo češći od otvorenih. U bilješci prenosi da je Julije Cezar sanjao spolno općenje s majkom, a antički su tumači snova to protumačili kao povoljan znak za zaposjedanje zemlje, „majke zemlje“ (str. 242). U odlomku o simbolici piše da car i carica (kralj i kraljica) u većini slučajeva predstavljaju roditelje sanjača, a sanjač je princ ili princeza (str. 246). [4]
Carl Gustav Jung u djelu *Wandlungen und Symbole der Libido* (1912.; engleski prijevod B. Hinkle 1916.) piše da smo u svijesti svetim vezama vezani uz majku, a u snu nas ona progoni kao strašna životinja; rečenica stoji u odlomku o životinjskim simbolima potisnutog libida (str. 203). Drugdje piše da religijska misao nosi prisilu da se majku više ne zove majkom, nego Gradom, Izvorom, Morem, a to izvodi iz potrebe da se količina libida vezana uz majku prikaže prikriveno, u simbolu (str. 241). [5]
Prevoditeljica Beatrice Hinkle u uvodu navodi da Jung ne govori o stvarnom ocu i majci, nego o „imagu“, slici koju stvara mašta pojedinca, jer osjećaji i fantazije često ne vrijede stvarnim roditeljima (str. xxxii). To je njezin prikaz Jungova gledišta, a ne Jungov tekst. [5]
Što kaže znanost
Lara-Carrasco i suradnici 2013. pratili su 60 žena koje nisu bile trudne i 59 trudnica u trećem tromjesečju koje su 14 dana vodile dnevnik snova. Trudnice su češće prijavljivale snove u kojima se vide kao majke ili s bebama i djecom, a autorice zaključuju da sanjanje u trudnoći odražava budno preoblikovanje slike sebe kao majke i nerođene bebe. [6] Rad ne ispituje značenje sna o vlastitoj majci.
Pesant i Zadra 2006. pratili su 28 osoba koje su u dva razdoblja života, s razmakom od 6 do 10 godina, vodile dnevnik snova: što je bila niža samoprocijenjena psihološka dobrobit, to je više u snovima bilo agresivnih nego prijateljskih odnosa i više negativnih emocija. [7] Radove koji bi san o majci ili o ocu proučavali kao simbol među izvorima koje smo pretražili nismo našli; to je naš nalaz o praznini u pregledanoj literaturi, a ne dokaz da takvih radova nema. Nijedan od navedenih radova ne pokazuje da san o majci išta najavljuje.
Povezane stranice
Za daljnje istraživanje
- Atlas tajni: članak Zašto sanjamo.
Izvori
- Artemidoros aus Daldis: Symbolik der Träume, prev. F. S. Krauss. Wien, Pest, Leipzig: A. Hartleben, 1881, I. knjiga, II. poglavlje, str. 8-9 i LXXVIII. poglavlje, str. 93 (bilješka prevoditelja); II. knjiga, LXIX. poglavlje, str. 188; IV. knjiga, II. poglavlje, str. 240; V. knjiga, XLVI. poglavlje, str. 307 (njemački prijevod grčkog teksta; brojevi stranica određeni su po strojno očitanom tekstu).
- The Interpretation of Dreams, by that most celebrated philosopher Artimedorus (engleski tisak, 1786.), odlomak o osobama kojima u snu treba vjerovati (tekst skenom loše očitan, citirano je samo ono što se jasno čita).
- Miller, G. H. (1901). What's in a Dream: A Scientific and Practical Interpretation of Dreams. New York: G. W. Dillingham (poslije objavljivano kao Ten Thousand Dreams Interpreted; tekst prema digitalnom izdanju Project Gutenberg #926, koje donosi izdanje M. A. Donohue), natuknice Mother i Parents.
- Freud, S. (1913). The Interpretation of Dreams, prev. A. A. Brill (treće izdanje). New York: Macmillan, str. 216-218, 223-224, 242 i 246 (prvo izdanje Die Traumdeutung, Leipzig i Beč 1899./1900.).
- Jung, C. G. (1916). Psychology of the Unconscious, prev. B. M. Hinkle. New York: Moffat, Yard, str. xxxii (uvod prevoditeljice), 203 i 241.
- Lara-Carrasco, J., Simard, V., Saint-Onge, K., Lamoureux-Tremblay, V. i Nielsen, T. (2013). Maternal representations in the dreams of pregnant women: a prospective comparative study. Frontiers in Psychology, 4, 551. (otvoren je sažetak)
- Pesant, N. i Zadra, A. (2006). Dream content and psychological well-being: a longitudinal study of the continuity hypothesis. Journal of Clinical Psychology, 62(1), 111-121. (otvoren je sažetak)