Sanjati vatru: značenje sna
Za Artemidora mala i čista vatra na ognjištu znači blagostanje, a velika i neukrotiva nevolju; Miller je vatru čitao kao povoljnu ako sanjača ne opeče, a Freud je prepričao san o gorućem djetetu u koji je ušao vanjski podražaj.

Ukratko
- Artemidor (oko 200.) kućnu vatru tumači po veličini i čistoći: mala, sjajna i čista na ognjištu znači blagostanje, a velika i neobuzdana nevolju; bakljama u noći pripisuje ljubavne pustolovine i dobre poslove. [1]
- Prostorije koje gore jasnim plamenom, a ne ruše se, znače siromahu blagostanje; one koje se dime i koje vatra uništi znače nevolju. [1]
- Prema Milleru (1901.) vatra je povoljna ako sanjač ne izgori, a vidjeti vlastiti dom u plamenu znači, piše, odanu družicu, poslušnu djecu i brižne sluge. [3]
- Freud navodi san o gorućem djetetu kao primjer kako vanjski podražaj (svjetlost svijeće) ulazi u san a istodobno ispunjava želju. [4]
Stari izvori vatru tumače po veličini, čistoći i mjestu gdje gori, a svaki je čita drukčije. Istraživanja koja smo otvorili ne daju dokaz da san o vatri išta najavljuje. [1][3][6][7]
Što tradicija kaže
Artemidor u drugoj knjizi *Tumačenja snova* razlikuje nebesku i zemaljsku vatru. Za kućnu vatru, pozivajući se na Phemonoju, kaže da mala i čista znači sreću, a velika i neobuzdana nesreću; najbolje je kad na ognjištu gori sjajan i čist plamen, jer znači blagostanje: tamo gdje se ne kuha, ognjište ne gori. Dogorjela vatra znači nemaštinu. [1] Fakla koja gori u noći znači, piše, ljubavne pustolovine, osobito mladima; fakla koja jasno gori u kući znači rast imetka i blagostanja, a zamućena i tamna nespokoj. Ugašena fakla znači spas, jer će se opet zapaliti. [1]
Stambene prostorije koje gore bistrim plamenom, a da se ne ruše, daju siromasima blagostanje i bogatima službe; ako se dime i vatra ih uništi, znače nevolju svakome. Vatra koja se brzo rasplamsa na ognjištu ili u peći znači rođenje djece, jer ognjište i peć nalikuju ženi; ako se vatra u njima naglo ugasi, sanjač će sebi nauditi. [1]
Engleski tisak iz 1786. u poglavlju o kućnoj vatri kaže da je vatra na ognjištu čista i mala dobra, a mnogo je zlo; mala i čista znači obilje dobara, a mrtva (dogorjela) vatra siromaštvo. Kuće koje gore čistim plamenom i ne ruše se znače bogatstvo siromasima, a one koje gore ili se ruše loše su svima. [2]
Gustavus Hindman Miller u rječniku iz 1901. kaže da je vatra povoljna sanjaču ako ne izgori; mornarima i putnicima donosi trajan napredak. Gledati kako vlastita kuća gori znači odanu družicu, poslušnu djecu i brižne sluge; poslovnom čovjeku da mu gori trgovina dok gleda znači veliku navalu u poslu; paljenje vatre ugodna iznenađenja i posjete dalekih prijatelja; velik požar mornarima unosnu i sigurnu plovidbu, a ljudima od pera napredak i počasti. Natuknica Conflagration kaže da požar znači, ako nitko ne strada, korisne promjene u budućnosti. [3]
Odakle to dolazi
Artemidor razlog izvodi iz svakodnevne vatre: ognjište gori samo tamo gdje se kuha, pa vatra na ognjištu znači blagostanje; peć i ognjište primaju ono od čega živimo kao žena, pa vatra koja se rasplamsa u njima znači rođenje djece. Baklja koja nosi svjetlo omogućuje da se stvari pred nama pregledaju, pa znači dobar posao; fakla u tuđim rukama loša je onima koji žele ostati skriveni. [1]
Sigmund Freud 1900. prenosi san koji mu je ispričala pacijentica, a čiji izvor ne zna. Otac je danima bdio uz bolesno dijete, a kad je ono umrlo, legao je u susjednu sobu s odškrinutim vratima; u snu mu je dijete reklo: "Oče, zar ne vidiš da gorim?" Probudio se i vidio svjetlo iz susjedne sobe: pala je svijeća i opekla pokrov i ruku mrtvoga tijela. Freud prihvaća tumačenje da je svjetlost kroz vrata izazvala san, ali dodaje da san sadrži i ispunjenje želje (dijete je u njemu živo) te da dječje riječi potječu iz onoga što je govorilo dok je bilo živo. [4]
Carl Gustav Jung u djelu iz 1912. (prijevod 1916.) piše, uz Nietzscheovu pjesmu, da libido ovdje "postaje vatra, plamen i zmija" te da je usporedba libida sa suncem i vatrom po njemu analogna, jer su Sunce i vatra dobrotvorne moći koje ljudi vole. [5] To je teorijski pogled, ne izmjeren nalaz.
Što kaže znanost
Revonsuo 2000. predložio je da je biološka funkcija sanjanja simuliranje prijetećih događaja radi uvježbavanja prepoznavanja i izbjegavanja opasnosti. [6] Ako je ta hipoteza točna, požar bi bio očit kandidat za prijetnju koju um uvježbava; to je naš zaključak, ne izmjereni nalaz: sažetak ne spominje vatru.
Schredl i suradnici (2004.) upitnikom o 55 tipičnih tema u snovima na 444 ispitanika našli su da su relativne učestalosti tema stabilne; značenje tih tema, kažu, još nije riješeno. [7] Sažetak ne navodi vatru kao zasebnu temu.
Ništa u tim radovima ne upućuje na to da san o vatri išta najavljuje. [6][7]
Povezane stranice
Za daljnje istraživanje
- Atlas tajni: članak Zašto sanjamo.
Izvori
- Artemidoros aus Daldis: Symbolik der Träume, prev. F. S. Krauss. Wien, Pest, Leipzig: A. Hartleben, 1881, II. knjiga, poglavlja IX. i X. o vatri i gorućim prostorijama, str. 105-112 (njemački prijevod grčkog teksta; Hercherov grčki tisak iz 1864. nije se mogao čitati zbog loše strojne transkripcije, pa nije korišten).
- The Interpretation of Dreams, by that most celebrated philosopher Artimedorus (engleski tisak, 1786.), poglavlja o kućnoj vatri i gorućim kućama (tekst skenom loše očitan, citirano je samo ono što se jasno čita).
- Miller, G. H. (1901). What's in a Dream: A Scientific and Practical Interpretation of Dreams. New York: G. W. Dillingham (poslije objavljivano kao Ten Thousand Dreams Interpreted; tekst prema digitalnom izdanju Project Gutenberg #926, koje donosi izdanje M. A. Donohue), natuknice Fire i Conflagration.
- Freud, S. (1913). The Interpretation of Dreams, prev. A. A. Brill (treće izdanje). New York: Macmillan, str. 403-404 (prvo izdanje Die Traumdeutung, Leipzig i Beč 1899./1900.).
- Jung, C. G. (1916). Psychology of the Unconscious, prev. B. M. Hinkle. New York: Moffat, Yard, str. 104.
- Revonsuo, A. (2000). The reinterpretation of dreams: an evolutionary hypothesis of the function of dreaming. Behavioral and Brain Sciences, 23(6), 877-901. (otvoren je sažetak)
- Schredl, M., Ciric, P., Götz, S. i Wittmann, L. (2004). Typical dreams: stability and gender differences. Journal of Psychology, 138(6), 485-494. (otvoren je sažetak)