Sanjati more: značenje sna

Za Artemidora more u snu stoji uz putovanje, gospodara, suca i mnoštvo, a mirne valove drži dobrim, a oluju gubitkom; Miller je 1901. razlikovao more i ocean, a Jung je more čitao kao simbol rođenja; dokaza da san o moru išta najavljuje nema.

Ukratko

  • Artemidor (oko 200.) more tumači usporedbama: hodanje po moru dobro je putniku, a more je poput gospodara, suca i nestalnog mnoštva; mirni valovi znače uspjeh u poslovima, bonaca nezaposlenost, a oluja zbrku i gubitke. [1]
  • Prema Milleru (1901.) „more“ i „ocean“ nisu ista natuknica: san o moru znači neispunjena očekivanja, a mirni ocean povoljan znak za pomorca, trgovca i mladića, dok valovi što udaraju o brod daleko na pučini najavljuju nevolje u poslovnom životu. [2]
  • Jung piše da je more u mitologiji simbol rođenja i majčinske utrobe u koju Sunce tone da bi se ponovno rodilo; Freud snove o boravku u vodi povezuje s fantazijama o životu prije rođenja. [3][4]
  • Sažeci istraživanja tipičnih tema snova ne izdvajaju more; što god san o moru značio, nijedan rad koji smo pregledali ne pokazuje da išta najavljuje. [5][6][7]

Artemidor i Miller svoja tumačenja izriču kao pravila, a Jung i Freud izvode zaključke iz mitova i pojedinačnih slučajeva. Istraživanja koja smo pregledali ne daju nikakav dokaz da san o moru išta najavljuje. [1][2][3][4][5][6][7]

Što tradicija kaže

Artemidor u trećoj knjizi *Tumačenja snova* piše da je hodati po moru dobro za onoga koji želi putovati, osobito brodom, jer san naviješta veliku sigurnost. Razloge daje usporedbom: more se zbog moći može usporediti s gospodarom, zbog vlažnosti sa ženom, zbog toga što jednima čini dobro, a drugima zlo, sa sucem, a zbog nestalnosti s mnoštvom. Zato je san dobar robu (zagospodarit će gospodarom), onome tko se želi oženiti, parničaru (bit će nadmoćniji od suca) te državnicima i narodnim vođama, kojima donosi slavu i neobičan prihod. [1]

U drugoj knjizi, u poglavlju o plovidbi, piše da je plovidba morem, i to sretna, mnogo bolja od plovidbe kopnom, a oluja na moru nesretnija je od one na kopnu. Isto poglavlje završava ocjenom da uvijek donosi sreću vidjeti more u blagom gibanju i valove, jer znači izvrstan uspjeh poslova; bonaca zbog nepokretnosti znači nezaposlenost, a oluja zbrku i gubitke, jer je ona njihov uzrok. [1]

U istoj knjizi piše da su ravne morske obale i žala simbol nade, jer pomorci u velikoj oluji pri pogledu na ravnu obalu osjete najslađe nade u spas. [1]

Gustavus Hindman Miller u rječniku iz 1901. ima natuknicu Sea i zasebnu natuknicu Ocean. Prema prvoj snovi o moru najavljuju neispunjena očekivanja: dok se uživa u materijalnim užicima, ostaje unutarnja čežnja koju tijelo ne može utažiti. Mladoj ženi koja s dragim brzo klizi morem to znači slatko ispunjenje djevojačkih nada. [2]

Prema natuknici Ocean mirni ocean povoljan je: pomorcu znači ugodno i unosno putovanje, poslovnom čovjeku razdoblje dobre zarade, a mladiću užitak u čarima drage. Daleko na pučini slušati valove kako udaraju o brod znači nevolje u poslovnom životu i svađe u kućanstvu; stajati na obali i gledati pjenušave valove znači da ćemo se uskoro spasiti ozljede i spletki neprijatelja. [2]

Plitak ocean kroz koji se može gaziti znači, prema Milleru, napredak i užitak pomiješan s tugom i teškoćama, a plovidba mirnim oceanom uvijek je povoljna. [2] Te se ocjene međusobno ne slažu: u natuknici Sea more znači neispunjena očekivanja, a u natuknici Ocean mirni ocean povoljan znak; to je naše opažanje o Millerovu rječniku, a ne tvrdnja izvora.

Odakle to dolazi

Artemidorova su obrazloženja usporedbe: more je moćno kao gospodar, vlažno kao žena, nestalno kao mnoštvo, a nada pri pogledu na obalu dolazi iz iskustva pomoraca u oluji. Prema tome, tumačenje ne polazi od boje ni ljepote mora, nego od pomorstva i društvene slike (to je naš zaključak iz njegovih obrazloženja). Za plovidbu on dodaje praktično pravilo: mirno more znači posao koji teče, bonaca stajanje, oluja zbrku. [1]

Carl Gustav Jung u djelu *Wandlungen und Symbole der Libido* (1912.; engleski prijevod B. Hinkle 1916.) piše da je kovčeg (škrinja, posuda) simbol utrobe, kao i more u koje Sunce tone da bi se ponovno rodilo (str. 239). Religijska misao, piše, nosi prisilu da se majku više ne zove majkom, nego Gradom, Izvorom, Morem (str. 241). Majčinsko značenje vode, kaže, spada u najjasniju simboliku mitologije, pa su stari mogli reći da je more simbol rođenja; život, kaže, izlazi iz vode, a umirući čovjek stiže do voda Stiksa, na „noćno putovanje morem“ (str. 244-245). [3]

Jung na drugom mjestu piše da je riba simbol djeteta, jer dijete prije rođenja živi u vodi poput ribe, a Sunce, jer tone u more, postaje jednako dijete i riba (str. 223). [3]

Sigmund Freud u *Tumačenju snova* (1900.; prijevod A. A. Brilla, treće izdanje 1913.) piše da se velik broj snova, često ispunjenih strahom, koji govore o prolasku kroz uske prostore ili o boravku u vodi, zasniva na fantazijama o životu u maternici i činu rođenja (str. 243). Rođenje u snu i u mitu često se prikazuje kao ulazak djeteta u vodu (str. 244). [4] To su njegova i Jungova tumačenja iz mitova i pojedinačnih slučajeva, a ne izmjereni nalazi.

Što kaže znanost

Schredl i Hofmann 2003. na dnevnicima snova pokazali su da se razlike u budnim aktivnostima djelomično odražavaju u snovima, ali da se hipoteza kontinuiteta mora preciznije oblikovati. [5] Schredl i suradnici 2004. dali su Upitnik o tipičnim snovima (55 tema) 444 sudionika: većina tema pojavila se barem jednom u životu većine sudionika, a poredak tema po učestalosti bio je vrlo stabilan; o značenju tema i vezi sa životom autori kažu da pitanje još nije riješeno. [6]

Friedrich i Nielsen 2026. s istim su upitnikom ispitali 30.686 osoba u dobi od 10 do 85 godina: broj tipičnih tema smanjuje se s dobi, a poredak tema vrlo je sličan među skupinama. [7] Sažeci tih radova more ne spominju kao zasebnu temu; cijele tekstove nismo mogli otvoriti, pa o tome koliko se često javlja u snovima iz tih radova ne možemo reći ništa. Nijedan od navedenih radova ne pokazuje da san o moru išta najavljuje.

Povezane stranice

Za daljnje istraživanje

  • Atlas tajni: članak Zašto sanjamo.

Izvori