Jera: značenje rune ᛃ, ljeto, godina i obilje u pjesmama o runama

Dvanaesta runa starijeg futharka u pjesmama nosi ime vezano uz godinu i ljeto: staroengleska je hvali kao radost ljudi, a norveška i islandska kao obilje i dobro ljeto. Oblik „jera“ nije u izvorima.

Ukratko

  • Jera je dvanaesta runa starijeg futharka i označava glas j. Oblik „jera“ je moderna rekonstrukcija i ne stoji u citiranim izvorima; posvjedočeno je staroengleski gēr (u Salzburškom kodeksu gaer), nordijski ár i Ar u Abecedarium Nordmannicum iz 9. stoljeća. [1][2]
  • Staroengleska pjesma ime opisuje kao ljeto u kojem Bog dopušta zemlji da donese plodove; norveška kao dobro ljudima uz spomen darežljivog kralja Frodija, a islandska kao dobro ljeto i bogatu njivu. [1]
  • Na natpisima iz Kylvera i Vadstene j je dvanaesti znak niza, a u riječi stoji na rogu iz Gallehusa. [3][4][5]

Ime ove rune nema jedno određeno značenje: Dickins navodi da je staroengleski gear izvorno označavao toplo doba godine, a u skandinavskim jezicima ár dolazi od ljetnih plodova, pa znači obilje. [1] Birkett napominje da su neka imena u staroengleskoj pjesmi usklađena s kršćanskim svjetonazorom. [2]

Što tradicija kaže

Staroengleska pjesma o runama (Dickinsov prijevod): ljeto je „radost ljudima kad Bog, sveti kralj nebeski, dopusti zemlji da donese sjajne plodove bogatima i siromasima“. [1]

Dickins objašnjava da je gear izvorno značio toplo doba godine, nasuprot zimi; kasnije su i gear i winter počeli značiti cijelu godinu, a winter je naknadno vraćen na prvotno značenje. Za znak kaže i da je u starijoj abecedi označavao glas j, a u staroengleskom su se početni j i palatalno g izjednačili, pa se na natpisima j gotovo uvijek piše znakom za gyfu. [1]

Norveška pjesma (Dickins): „Obilje je dobro ljudima; kažem da je Frodi bio darežljiv.“ Dickins u bilješci tumači da je Frodi, sin Fridleifov, mirotvorni kralj danske predaje, za čije je vladavine zlatni prsten godinama ležao na otvorenom na vrijesištu kod Jællingea; zlato se u skaldskoj poeziji zbog njegova mlina Grotti zove „Frodijevo brašno“. [1]

Islandska pjesma (Dickins): „obilje“ je „dobro ljudima“, „dobro ljeto“ i „bogato rodna njiva“. [1]

Dickins za ár u skandinavskim jezicima navodi značenja: godina, ljeto, ono što ljeto donosi (žetva) i blagostanje, osobito u izrazu til árs ok friðar, „za mir i blagostanje“. [1]

Abecedarium Nordmannicum, zapisan u kodeksu Sangallensis 878 iz 9. stoljeća, navodi samo imena „Is, Ar endi Sol“, bez opisa. [1][2]

Staroengleska pjesma opisuje znak anglosaksonskog futhorca, a norveška i islandska znak mlađeg futharka; one ne svjedoče izravno o imenu starije rune. Nijedna ne govori o bacanju ili izvlačenju znaka. [1][2]

Što znamo o stvarnoj uporabi

Na kamenoj ploči iz grobne škrinje u Kylveru (Gotland, 375./400. do 460./470.) Rundata u nizu čita …hni(j)pïzst…; j je dvanaesti znak, a Rundata ga bilježi u zagradi. [3]

Na zlatnom privjesku iz Vadstene (6. stoljeće) niz je podijeljen u tri skupine po osam znakova; j je četvrti znak druge skupine, iza h, n i i. [4]

Na zlatnom rogu iz Gallehusa (izgubljen, 375./400. do 460./470.) Rundata čita „Ek Hlewagastiz Holtijaz horna tawido“, „ja, Hlewagastiz Holtijaz (iz Holta, Holtijev sin) napravio sam rog“; j je u imenu Holtijaz. [5]

Natpisi pokazuju znak kao glas j u riječi ili u nizu; značenje ljeta ili godine poznaje se samo iz pjesama zapisanih mnogo kasnije. [3][4][5][1]

Povezane stranice

Izvori